Muški i ženski mozak nisu potpuno biološki identični, ali razlike su složene i mnogi bi se mogli iznenaditi koliko takva razlika ne utječe ili utječe na funkcioniranje u braku, vezama ili prijateljstvima. Istraživanja iz neuroznanosti pokazuju da postoje određene razlike u prosječnoj veličini, strukturi i funkciji muških i ženskih mozgova.

Prije svega, razlika je u veličina mozga. U prosjeku, muški mozak je oko 10% veći od ženskog, što je proporcionalno općoj tjelesnoj masi. Međutim, to ne znači da muškarci imaju “pametnije” ili “jače” mozgove; veća veličina nije povezana s većom inteligencijom ili sposobnostima već s povezanosti neurona, čija se funkcija može poboljšati fizičkom aktivnosti, prehranom i mentalnim izazovima (čitanje, učenje novih stvari…), piše Dnevno.hr.

Ženski i muški mozak ima različite strukturalne razlike. Istraživanja su pokazala da muškarci i žene u prosjeku imaju male razlike u određenim regijama mozga. Na primjer, hipokampus (koji je organizator našeg pamćenja) često je nešto veći kod žena, dok je amigdala (struktura koja svemu daje emotivan ton) nešto veća kod muškaraca. No, ove razlike su male i odnose se na prosjek ljudi.

Još jedna od bitnih razlika muškog i ženskog mozga je dobra komunikacija između moždanih polutki. Kod žena je bolja komunikacija i obrađivanje informacija kada su uključene obje polutke, lijeva i desna, zato su one bolje u verbalnom izražavanju. Dok kod muškaraca je aktivnost u jednoj polutki izraženija tijekom jedne aktivnosti, a druga kod druge aktivnosti. Na primjer, ako rješavaju neke matematičke zadatke, jače će im raditi lijeva strana, a ako su s prijateljima u izlasku, aktivira im se jače desna polutka mozga. Kod žena u svim tim situacijama lijeva i desna polutka mozga su slično uključene u rješavanje problema, piše Dnevno.hr.

Važno je napomenuti da hormoni, posebno estrogen i testosteron, utječu na mozak u različitim fazama života i oblikuju razvoj i funkciju mozga na određene načine. Ovi hormoni utječu na raspoloženje, ponašanje, memoriju i druge funkcije, ali ne određuju inherentne sposobnosti. Zapravo poznati “ženski” hormon estrogen, tijekom trudnoće utječe na mozak bebe u toj mjeri da oblikuje “muški” mozak, da ga maskulinizira.

Također, ono što je bitno općenito za ljudski mozak je neuroplastičnost, da se može mijenjati. Mozak je izuzetno prilagodljiv, što znači da društveni faktori, obrazovanje i osobna iskustva mogu imati snažan utjecaj na razvoj mozga kod muškaraca i žena. Mnoge funkcionalne razlike koje se primijete nisu nužno rezultat bioloških razlika, već kulturnih i društvenih utjecaja.

Razlike u muškim i ženskim mozgovima ne dovode do velikih razlika u kognitivnim sposobnostima (pamćenje, pozornost/pažnja, logičko zaključivanje i rasuđivanje). Na primjer, studije pokazuju da, iako postoje male prosječne razlike u određenim sposobnostima (poput boljih prostornih sposobnosti kod muškaraca ili boljih verbalnih sposobnosti kod žena), ove razlike nisu apsolutne i variraju među pojedincima. Dakle, iako postoje biološke razlike između muškog i ženskog mozga, te razlike ne određuju strogo ponašanje ili sposobnosti. Mozak je vrlo prilagodljiv i u velikoj mjeri oblikovan iskustvima, učenjem i okolinom, piše Dnevno.hr.