Velik broj ljudi širom svijeta započinje svoj dan šalicom kave ili čaja, oslanjajući se na kofein radi lakšeg razbuđivanja, bolje koncentracije na radnom mjestu ili pripreme za tjelesne napore. Ipak, nedavno objavljen znanstveni rad ukazuje na to da je djelovanje kofeina na ljudski mozak znatno kompleksnije nego što se uobičajeno pretpostavlja te da njegova stvarna pomoć u određenim okolnostima izostaje. Stručnjaci se slažu kako taj stimulans može ubrzati jednostavne reakcije, no njegov doprinos složenijem razmišljanju dosad je bio upitan.

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Nutrients usmjerilo se upravo na provjeru kognitivnih funkcija višeg reda. Znanstvenici su utvrdili da unos od 300 miligrama kofeina, uzet sat vremena prije jutarnjih testiranja, nije doveo do poboljšanja mentalnih sposobnosti niti je utjecao na reaktivnu agilnost testiranih osoba. Jedan od autora rada, João Agulhari sa Sveučilišta Liverpool John Moores, pojasnio je da kofein nije stvorio vidljive promjene ni u raspoloženju, osjećaju umora, razini budnosti, ublažavanju apstinencije, kao ni u tjelesnoj temperaturi.

U ispitivanju je sudjelovao 51 fizički aktivan muškarac u dobi od 18 do 30 godina. Svi su inače u prosjeku unosili manje od 150 miligrama kofeina na dan, što je istraživačima bilo iznimno važno kako bi izbjegli situaciju u kojoj se povoljan učinak stimulansa zapravo svodi samo na prekid apstinencijske krize. Također, ispitanici su imali stabilne navike spavanja, čime su neutralizirane razlike u individualnim biološkim ritmovima. Za razliku od ranijih radova koji nisu dosljedno kontrolirali san, doba dana ili placebo, ovdje su primijenjeni strogi jutarnji uvjeti.

Tijek testiranja i neočekivani rezultati
Ispitanici su raspoređeni u tri zasebne skupine, pri čemu je prva primila dozu od 300 miligrama kofeina, druga je dobila placebo, dok treća nije uzela nikakvo sredstvo. Znanstvenici su potom mjerili sposobnost učenja, pamćenje, brzinu obrade podataka, donošenje odluka, vizualno-motoričke vještine te agilnost, no završna analiza pokazala je potpuno izjednačene rezultate među grupama.

Agulhari ipak napominje kako to ne znači da kofein uopće ne djeluje na ljudske sposobnosti. Prema njegovim riječima, dobiveni podaci potvrđuju samo da naspavani i mlađi muškarci koji rijetko piju kavu nisu imali mjerljive kognitivne koristi od ove doze tijekom ranog jutra. Autori vjeruju da kofein u mnogim svakodnevnim situacijama zapravo samo kompenzira manjak sna ili uklanja simptome krize, umjesto da pruža stvarne prednosti odmornom organizmu. Osim toga, ovaj se rad bavio znatno zahtjevnijim zadacima od onih osnovnih na koje stimulansi obično imaju izraženiji utjecaj.

Uloga biološkog sata i prijenosa signala u mozgu
Doktor Kenneth Lee, medicinski voditelj Centra za poremećaje spavanja u ustanovi UChicago Medicine, naglašava da cirkadijalni ritam snažno upravlja kognicijom i izvršnim funkcijama. Znanstvenici su namjerno odabrali ispitanike s umjerenim ritmom, izbjegavajući izrazite ranoranioce ili noćne tipove, jer bi ekstremni obrasci spavanja mogli unijeti znatne varijacije u reakciji na kofein.

Mehanizam kofeina temelji se na blokiranju adenozinskih receptora u mozgu. Adenozin je tvar koja se nakuplja dok smo budni, a razgrađuje tijekom noćnog odmora, pa osobe s ekstremnim kronotipovima mogu u isto jutarnje vrijeme imati sasvim različite razine tog spoja, što izravno utječe na učinkovitost kave.

Unatoč ovim spoznajama, znanstvenici ističu da se ljudi ne moraju odreći svog jutarnjeg napitka. Ovo je ispitivanje tek jedan dio šireg projekta od četiri studije, među kojima je jedna već dokazala da kofein može povećati mišićnu snagu. Agulhari zaključuje kako djelovanje kofeina ovisi o vrsti aktivnosti koja se promatra, pa izostanak napretka u misaonim procesima ne isključuje prednosti za motoričke ili sportske izvedbe. Konačno, nalazi se odnose na specifičnu skupinu odmornih muškaraca, dok bi učinci kod žena, profesionalnih sportaša, redovitih kavopija ili osoba koje su prethodno doručkovale mogli biti bitno drugačiji.