Jednostavne promjene u načinu života mogle bi usporiti biološko starenje kod muškaraca, sugerira nova studija koja je istraživala kako kombinacija običnog jogurta, prilagođene prehrane i umjerene tjelovježbe utječe na tijelo. Istraživanje, objavljeno u časopisu Aging, pratilo je muškarce u dobi od 50 do 74 godine tijekom tri mjeseca.

Kliničko ispitivanje obuhvatilo je 48 pretilih muškaraca iz Japana. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine. Tijekom 12 tjedana, polovica ispitanika slijedila je strogo strukturiran program, dok je kontrolna skupina zadržala svoje uobičajene navike.

Program za intervencijsku skupinu uključivao je svakodnevnu konzumaciju 100 grama običnog jogurta. Sudionicima su također pruženi individualizirani prehrambeni savjeti, koji su obuhvaćali preporuke za smanjenje prejedanja, izbjegavanje grickalica i eliminaciju zaslađenih napitaka. Uz to, dobili su upute da hodaju ili koriste spravu za stepenice otprilike 30 minuta dnevno, barem tri puta tjedno.

Kako bi procijenili učinak ovih promjena, znanstvenici su prikupili uzorke krvi svih sudionika prije i nakon istraživanja. Analizirali su DNK na kemijske promjene koje služe kao pokazatelji stanične dobi. Pri tome su koristili mjerni alat nazvan DunedinPACE. Umjesto procjene kronološke dobi u godinama, ovaj alat izračunava preciznu brzinu kojom pojedinčevo tijelo trenutno stari.

Muškarci koji su konzumirali probiotički jogurt, prilagodili prehranu i vježbali pokazali su statistički značajno smanjenje brzine starenja u usporedbi s kontrolnom skupinom, navode istraživači. Prosječno, brzina njihovog biološkog starenja usporila se za otprilike 2.2%.

Ovo smanjenje otprilike je usporedivo s usporavanjem zabilježenim u ranijoj dvogodišnjoj američkoj studiji, u kojoj su sudionici smanjili dnevni unos kalorija za 25%.

Važno je naglasiti da se usporavanje starenja dogodilo neovisno o gubitku težine, što znači da nije bilo izravno povezano s promjenama indeksa tjelesne mase sudionika ili točnim brojem odrađenih vježbi. Istraživači su također primijetili značajno poboljšanje specifičnog DNK markera povezanog s funkcijom bubrega.

Budući da je studija kombinirala tri različita čimbenika – probiotike, prehranu i vježbanje – autori su zaključili da se dobrobiti ne mogu pripisati nijednoj pojedinačnoj komponenti. Umjesto toga, čini se da je usporena stopa starenja rezultat njihovog kombiniranog djelovanja.

Istraživači su također istaknuli jasna ograničenja studije, uključujući mali uzorak i kratko trajanje. Također, skupina sudionika bila je ograničena na muškarce s prekomjernom težinom i samo jedne nacionalnosti. U studiji se navodi kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se ove kratkoročne biološke promjene pretočiti u trajne, dugoročne zdravstvene koristi.