Vrećica leda i vlažan ručnik na vratu drže vas rashlađenima najviše dvadeset minuta, a onda ste opet tamo gdje ste bili. Rashlađivanje kuće bez klime nije stvar snage uređaja, nego trenutka u danu kada otvarate prozore i jedne sitnice koju cijelu zimu držite u ormaru.

Greška u 15 sati koju većina nas radi

Otvoren prozor u pola četiri poslijepodne, kada je beton ispred zgrade užaren, uvlači u sobu zrak topliji od onoga koji već imate. Panelne grijalice to najviše osjećaju jer se ploče zagrijavaju cijeli dan i ispuštaju toplinu duboko u noć. Prozore držite zatvorene i zamračene od deset ujutro do sedam navečer, a onda otvorite sve kako biste napravili propuh. Razlika u sobi može biti tri do četiri stupnja, bez ijedne potrošene kune.

Termofor u zamrzivaču, trik za rashlađivanje koji ne košta ništa

Za rashlađivanje kuće bez klime možete koristiti stari gumeni termofor koji vam stoji od veljače. Napunite ga hladnom vodom do dvije trećine, istisnite zrak i stavite ga u zamrzivač. Za četiri do pet sati dobit ćete ravnu, tešku ploču leda koja ne curi i ne moči posteljinu, za razliku od boce ili vrećice. Stavite ga ispod plahte na dno kreveta, tamo gdje su vam stopala. Hlađenje stopala smanjuje osjećaj topline cijelog tijela brže nego bilo koji ventilator usmjeren prema licu.

Gumeni je bolji od plastičnog jer se prilagođava obliku i ne stvara tvrde rubove. Ako ga nemate, poslužit će i dublja plastična posuda za zamrzavanje omotana starim ručnikom.

Zašto biljke stvarno hlade prostoriju

Biljke ispuštaju vodu kroz lišće i zrak oko sebe čine hladnijim, baš kao kada se vi znojite. Učinak je stvaran, ali skroman i zahtijeva veću gustoću biljaka; jedna sobna palma u hodniku neće promijeniti temperaturu u stanu.

Priče o dvanaest stupnjeva razlike odnose se na guste zelene zidove i staklenike, a ne na dvije tegle na prozoru. Realno, pet do šest krupnijih biljaka sa širokim listovima, poput fikusa, monstere ili sobne palme, u jednoj prostoriji daje blaži i vlažniji zrak. Zalijevajte ih navečer jer tijekom dana voda ispari prije nego što je biljka stigne iskoristiti.

Zavjese, mokra plahta i sitnice koje djeluju odmah

Za rashlađivanje prostorija najviše vrijedi ono što zaustavi sunce prije nego što uđe kroz staklo. Svijetle rolete i deblja tkanina odbijaju svjetlost, dok tamne zavjese upijaju toplinu i same postaju grijalica pokraj prozora.

Objesite vlažnu plahtu preko otvorenog prozora navečer; zrak koji prolazi kroz nju ulazi hladniji.

Isključite iz struje sve što je na stand-byju; punjači i stari televizor tiho zagrijavaju prostoriju.

Kuhajte prije devet ujutro ili nakon devet navečer; pećnica može podići temperaturu u maloj kuhinji za nekoliko stupnjeva.

Zamijenite pamučnu posteljinu tanjim platnom; pamuk zadržava vlagu i lijepi se za kožu.

Ventilator nije beskoristan, samo ga koristite pogrešno. Okrenite ga prema otvorenom prozoru kako bi izbacivao topao zrak van, umjesto da ga vrti u krug po prostoriji.

Koliko se brzo stan stvarno može ohladiti bez klime

Uz zamračene prozore tijekom dana i propuh nakon zalaska sunca, temperatura u stanu može pasti za dva do četiri stupnja tijekom noći. Zid koji se zagrijava cijeli dan treba nekoliko sati da otpusti toplinu; čuda nema.

Najveći problem ljeti nije vrućina vani, nego zidovi koje ste sami napunili toplinom do podneva. Ako od jutra ne pustite sunce unutra, navečer nemate što hladiti. Tu se dobiva ili gubi cijela noć.