Pitanje kada je najbolje popiti kavu već dugo izaziva rasprave, posebno među ljudima koji “ovise” o kofeinu. Dok jedni smatraju da kavu ne bi trebalo piti nakon podneva, drugi granicu pomiču na kasno poslijepodne, oko 15 sati. Ipak, sve se češće postavlja pitanje koliko zapravo kasna konzumacija utječe na san, piše Net.hr.

Istraživači s Medicinskog sveučilišta u Wrocławu u Poljskoj navode da se na cijelu temu često gleda preusko. Prema njima, problem nije samo u tome hoće li kofein otežati uspavljivanje, nego u tome što se događa s mozgom tijekom noći.

Kako ističu, učinci se ne moraju uvijek pokazati kao klasična nesanica ili skraćen san, već kao promjene u njihovoj kvaliteti. Upravo zbog toga upozoravaju na učinak tzv. “plitkog sna”, koji osoba često ni ne primijeti. Znanstvenici navode da ljudi često nisu svjesni razlike količine spavanja i odmora jer se subjektivno osjećaju kao da su spavali dovoljno dugo, iako regeneracija mozga nije bila potpuna.

– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici.

Prema podacima dobivenim EEG snimanjem, odnosno elektroencefalografijom, kofein može utjecati na smanjenje dubokih faza sna, koje su ključne za oporavak organizma. Upravo se kroz te metode vidi ne samo to spava li osoba, nego i kako njezin mozak funkcionira.

– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, evć i kako spava mozak – objašnjava profesorica Donata Kurpas

Dodatno se naglašava da učinak kofeina nije isti kod svih ljudi. Na njega utječu brojni čimbenici poput dobi, metabolizma, razine stresa, kondicije i općeg životnog stila.

– Kofein nije ni dobar ni loš. To je biološka aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna i individualnoj osjetljivosti – pojašnjava profesorica.

Istraživanje sugerira da bi osobe koje žele poboljšati kvalitetu sna trebale ostaviti dovoljno vremena između posljednje kave i odlaska na spavanje. Na taj bi način tijelo imalo priliku u potpunosti preraditi kofein. Ističe se kako pak jutarnja kava kod nekih ljudi može imati jači učinak nego večernja kod drugih. To pokazuje koliko je reakcija na kofein individualna.

Na kraju se upozorava da se promjene u mozgu, pout smajene aktivnosti sporih valova povezanih dubokim snom, mogu odvijati neprimjetno. Zbog toga ljudi često misle da su se dobro naspavali, iako kvaliteta sna može biti narušena.