Danas, 10. veljače, katolici slave Stepinčevo. Dan je to kada se obilježava godišnjica smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca.

Alojzije Stepinac rođen je u mjestu Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. godine. Teologiju je studirao na Gregoriani u Rimu, gdje je bio zaređen za svećenika 1930.

God. 1934. bio je imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, a 1937. nadbiskupom i metropolitom. Kao nadbiskup osnivao je nove župe i gradio mnoge crkve, poticao djelovanje katoličkih udruga (Caritas, Katolička akcija).

U ratnim prilikama mnogo je očekivao od proglašenja hrvatske države (1941.), ali se zbog počinjenih nedjela i diskriminacijskih zakona uskoro distancirao od režima (štitio Židove, Srbe, Rome) te je prosvjedovao protiv odmazdi i progona.

Nakon II. svjetskoga rata odbio je prijedlog Josipa Broza Tita (1945.) o odvajanju Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete stolice, tj. uspostavu Hrvatske nacionalne crkve, i tražio od komunističkih vlasti prekid represije i osvete nad ideološkim protivnicima.

Pod optužbom za suradnju s ustaškim režimom bio je uhićen (1946.) i na montiranom političkom procesu osuđen na 16 godina strogoga zatvora. Bio je zatočen u Lepoglavi do 1951., kada je pod pritiskom svjetske javnosti premješten u kućni pritvor u župni dvor u Krašiću, gdje je ostao do smrti.

Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom, što je dovelo do konflikta s komunističkom vlašću koja mu je ponudila da napusti Hrvatsku, no Stepinac je to odbio. U internaciji je pisao i prevodio. Grob mu je u zagrebačkoj katedrali. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim (1998.) u Mariji Bistrici.

Ono što posebno intrigira hrvatske vjernike jest činjenica da se ni dan danas, 27 godina nakon što je proglašen blaženim, još uvijek ne zna datum njegove kanonizacije. Vatikan, naime, još uvijek nije objavio kada će ga (i hoće li uopće) proglasiti svecem.