Visoke ljetne temperature mogu ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, upozorava kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz zdravstvenog sustava NYU Langone Health. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, na zdravlje srca utječu i vremenski uvjeti, a dugotrajno izlaganje vrućini može uzrokovati pad krvnog tlaka i druge zdravstvene tegobe.

Kad se tijelo pregrije, krvne se žile šire kako bi lakše otpuštale toplinu, zbog čega krvni tlak može pasti. Rizik dodatno povećava dehidracija uzrokovana pojačanim znojenjem.

Posljedica mogu biti vrtoglavica, omaglica i nestabilnost, osobito pri naglom ustajanju ili dugom boravku na otvorenom.

Tijekom velikih vrućina srce radi pojačano kako bi rashladilo organizam, pa se puls ubrzava čak i pri manjim naporima. Istodobno se zbog gubitka tekućine smanjuje volumen krvi, što dodatno otežava rad srca. Kod osoba sa srčanim bolestima to može izazvati bol u prsima, otežano disanje, lupanje srca ili čak gubitak svijesti.

Na povezanost visokih temperatura i srčanih bolesti upozorava i istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Circulation Research. Znanstvenici su utvrdili da se rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti povećava za oko 2,1 posto sa svakim porastom temperature za jedan Celzijev stupanj, piše Nova.rs.

Visoke ljetne temperature mogu ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, upozorava kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz zdravstvenog sustava NYU Langone Health. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, na zdravlje srca utječu i vremenski uvjeti, a dugotrajno izlaganje vrućini može uzrokovati pad krvnog tlaka i druge zdravstvene tegobe.

Kad se tijelo pregrije, krvne se žile šire kako bi lakše otpuštale toplinu, zbog čega krvni tlak može pasti. Rizik dodatno povećava dehidracija uzrokovana pojačanim znojenjem.

Posljedica mogu biti vrtoglavica, omaglica i nestabilnost, osobito pri naglom ustajanju ili dugom boravku na otvorenom.

Poseban oprez tijekom toplinskih valova preporučuje se osobama sa srčanim bolestima, niskim krvnim tlakom, dijabetesom, bolestima bubrega, pretilošću te starijim osobama. Dodatni rizik predstavljaju pojedini lijekovi, poput diuretika i antihipertenziva, koji mogu povećati mogućnost dehidracije.

Kako bi zaštitila srce tijekom ljeta, dr. Goldberg savjetuje boravak na otvorenom u jutarnjim ili večernjim satima, dovoljan unos tekućine, nošenje lagane odjeće, redovite pauze u hladu ili klimatiziranim prostorima te izbjegavanje fizičkih napora tijekom najtoplijeg dijela dana.

Ako se pojave vrtoglavica, ubrzan ili nepravilan rad srca, bol u prsima, otežano disanje ili gubitak svijesti, potrebno je odmah potražiti hlad, nadoknaditi tekućinu ako je osoba pri svijesti te, u slučaju težih simptoma, hitno zatražiti liječničku pomoć, prenosi N1.