Kardiolog upozorava: Evo što se događa ako dugo boravite na vrućini
Visoke ljetne temperature mogu ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, upozorava kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz zdravstvenog sustava NYU Langone Health. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, na zdravlje srca utječu i vremenski uvjeti, a dugotrajno izlaganje vrućini može uzrokovati pad krvnog tlaka i druge zdravstvene tegobe.
Kad se tijelo pregrije, krvne se žile šire kako bi lakše otpuštale toplinu, zbog čega krvni tlak može pasti. Rizik dodatno povećava dehidracija uzrokovana pojačanim znojenjem.
Posljedica mogu biti vrtoglavica, omaglica i nestabilnost, osobito pri naglom ustajanju ili dugom boravku na otvorenom.
Tijekom velikih vrućina srce radi pojačano kako bi rashladilo organizam, pa se puls ubrzava čak i pri manjim naporima. Istodobno se zbog gubitka tekućine smanjuje volumen krvi, što dodatno otežava rad srca. Kod osoba sa srčanim bolestima to može izazvati bol u prsima, otežano disanje, lupanje srca ili čak gubitak svijesti.
Na povezanost visokih temperatura i srčanih bolesti upozorava i istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Circulation Research. Znanstvenici su utvrdili da se rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti povećava za oko 2,1 posto sa svakim porastom temperature za jedan Celzijev stupanj, piše Nova.rs.
Visoke ljetne temperature mogu ozbiljno opteretiti srce i krvožilni sustav, upozorava kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz zdravstvenog sustava NYU Langone Health. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, na zdravlje srca utječu i vremenski uvjeti, a dugotrajno izlaganje vrućini može uzrokovati pad krvnog tlaka i druge zdravstvene tegobe.
Kad se tijelo pregrije, krvne se žile šire kako bi lakše otpuštale toplinu, zbog čega krvni tlak može pasti. Rizik dodatno povećava dehidracija uzrokovana pojačanim znojenjem.
Posljedica mogu biti vrtoglavica, omaglica i nestabilnost, osobito pri naglom ustajanju ili dugom boravku na otvorenom.
Poseban oprez tijekom toplinskih valova preporučuje se osobama sa srčanim bolestima, niskim krvnim tlakom, dijabetesom, bolestima bubrega, pretilošću te starijim osobama. Dodatni rizik predstavljaju pojedini lijekovi, poput diuretika i antihipertenziva, koji mogu povećati mogućnost dehidracije.
Kako bi zaštitila srce tijekom ljeta, dr. Goldberg savjetuje boravak na otvorenom u jutarnjim ili večernjim satima, dovoljan unos tekućine, nošenje lagane odjeće, redovite pauze u hladu ili klimatiziranim prostorima te izbjegavanje fizičkih napora tijekom najtoplijeg dijela dana.
Ako se pojave vrtoglavica, ubrzan ili nepravilan rad srca, bol u prsima, otežano disanje ili gubitak svijesti, potrebno je odmah potražiti hlad, nadoknaditi tekućinu ako je osoba pri svijesti te, u slučaju težih simptoma, hitno zatražiti liječničku pomoć, prenosi N1.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Stravična nesreća: Poginule tri osobe, očevid u tijeku
Potvrđeno: Još jedno ilegalno odlagalište otpada u Zagorju
[FOTO] Brojni Zagorci u Koloni sjećanja u Vukovaru. Uz njih i župan Kolar, a zamjenica Petek je u Škabrnji
Teška prometna nesreća: Na licu mjesta poginuo vozač motocikla
Teška nesreća: Maloljetnik ozlijeđen u padu, prevezen u Opću bolnicu
Grijete se na drva? Evo što Ministarstvo poručuje o novom registru kućnih ložišta
Gaj Mače u goste, Zagorec KR doma, zagorski derbi u Donjoj Stubici
Uznemirujući incident: Mladić prijetio policajcima i Hitnoj! Uhitili ga
Zagorska općina objavila važnu obavijest: Poznat novi termin nadoknade neizvršenog odvoza otpada
Obiteljski dan za pamćenje: STOP SHOP Krapina slavi 2. rođendan!
Zašto kosimo suhe brdske travnjake na Strahinjčici?
10% popusta u PEVEX-u do nedjelje na cjelokupni iznos računa
BLACK FRIDAY: Ove godine na popustu je i zrak
Kad se projekt i izvedba sjednu za isti stol: prvi ZID okupio oko sto gostiju
