Foto: Ilustracija/Pexels 

Njemačka akademija znanosti traži da se društvene mreže uopće ne koriste do 13. godine, a i kasnije samo uz nadzor.

Više od 80 posto mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, u prosjeku tri i pol sata dnevno. No, brojna istraživanja pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – osobito kod djece i adolescenata, prenosi DW.

Protivljenje političkim prijedlozima

Prijedlog političara iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) Hendrika Streeka da se strogo definira dobna granica za korištenje društvenih mreža naišao je na protivljenje.

Primjerice, potpredsjednik Saveza za zaštitu djece Joachim Türk odbacio je paušalne mjere. Djeca također imaju pravo na digitalni svijet, rekao je Türk.

Preporuke akademije Leopoldina

Sredinom kolovoza Nacionalna akademija znanosti Leopoldina objavila je dokument u kojem se od političara hitno traži zaštita mladih kroz strožu regulaciju društvenih mreža, prenosi N1. 

Dokument sadrži prijedlog da se brzo i konkretno provede strategija zaštite za sve društvene mreže, uključujući i aplikacije za razmjenu poruka.

Preporuka glasi: „Bez računa na društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina – u toj dobi su psihološki i socijalno preopterećeni“, rekao je informatičar Johannes Bumann prilikom predstavljanja dokumenta.

Od 13. godine korištenje društvenih mreža trebalo bi se odvijati uz roditeljski nadzor. No politika bi morala uvesti zaštitne mjere za sve mlađe od 18 godina, zahtijeva Bumann:

„Dobno prilagođen dizajn društvenih mreža uključuje zabranu personaliziranog oglašavanja i izrade korisničkih profila.“

Treba ograničiti osobito funkcije koje izazivaju ovisnost, poput push-obavijesti i beskonačnog skrolanja, rekla je Leopoldina.

Rastuća zabrinutost

Znanost u tome vidi akutnu opasnost za mlade. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i njemačke zdravstvene osiguravajuće kuće DAK pokazuju da raste ovisnost o korištenju upravo među adolescentima.

Posebno zabrinjava što sve mlađa djeca koriste društvene mreže, objašnjava autorica i dječja psihologinja Silvia Schneider.

Ona citira izvješća prema kojima svako deseto dijete u dobi od 6 do 7 godina koristi TikTok, polovica djece od 10 do 11 godina i čak 71 posto djece od 12 do 13 godina. „I to unatoč činjenici da sami operateri navode minimalnu dob od 13 godina“, kaže Schneider. Istovremeno raste i vrijeme provedeno na društvenim mrežama.

Problem je što je ta dobna skupina posebno podložna utjecajima, naglašava Schneider. Intenzivno i ovisničko korištenje društvenih mreža povezano je s brojnim psihičkim problemima i opterećenjima – najčešće se istražuju depresija i anksioznost.

Također je poznato da društvene mreže uzrokuju poremećaje spavanja. Dobro su istraženi i problemi s izgledom te poremećaji prehrane kod mladih djevojaka – i tu postoje jasne poveznice.

Medijska pismenost i obrazovanje

Sve ovo poznato je i vlasnicima društvenih mreža. Analize podataka stalno pokazuju povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i narušenog psihičkog zdravlja.

Zato znanstveni tim Leopoldine preporučuje da se „u školama do 10. razreda ne koriste privatni pametni telefoni“.

Uz to, sva djeca i adolescenti trebali bi biti obučeni za korištenje društvenih mreža na način primjeren dobi, kako bi, primjerice, mogli prepoznati lažne vijesti.

Za to je potrebno i ciljano obrazovanje nastavnog i pedagoškog osoblja. Plan obrazovanja koji bi djecu već u vrtiću pripremio za sadržaje na društvenim mrežama još ne postoji.

Zahtjev za jasnim pravilima

Leopoldina preporučuje da država preuzme aktivnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Za sada se procjena rizika i odgovornost za zaštitne mjere uglavnom prepuštaju samim operaterima, navodi tim Leopoldine.

Poslovni model društvenih mreža temelji se na privlačenju pažnje korisnika i njezinu pretvaranju u profit. Zato se korisnike nastoji maksimalno zadržati, pa se ciljano uspostavljaju strukture ovisnosti.

Australija, primjerice, dopušta korištenje društvenih mreža tek od 16. godine radi zaštite djece od nasilja, cyberbullyinga i sadržaja koji izazivaju ovisnost. I na razini Europske unije više zemalja vrši pritisak oko kontrole dobi – poput Danske.

Informatičar Bumann objašnjava da se poštivanje dobnih granica može provjeravati neovisno i pouzdano:

„Ne kao sada – kliknem ‘Već imam 16’. Radi se o tehničkoj provedbi. To će biti moguće uvođenjem europskog digitalnog novčanika kojim se dokazuje identitet, a koji bi trebao biti u upotrebi u svim članicama EU od kraja 2026. godine.“

Potreba za daljnjim istraživanjima

Cijelo društvo također treba biti informirano o rizicima i koristima društvenih mreža kroz široku kampanju.

Na kraju, potrebna su dodatna istraživanja o posljedicama sporne upotrebe društvenih mreža, kao i o učinkovitosti zaštitnih mjera, naglašava psihologinja Silvia Schneider: „Imamo tehnologiju koja se masovno i izuzetno brzo razvija.“

Zato je potrebno više znanja i podataka o utjecaju društvenih mreža na djecu i adolescente – dakle, na ljude u posebno osjetljivoj fazi života.