Prethodni članak
Sljedeći članak

Čak 35 posto djece je pretilo, tek 20 posto redovito jede povrće

Po izlasku iz osnovne škole samo 17 posto djece dostatno se bavi fizičkom aktivnošću


Nutritivno kvalitetna prehrana omogućuje optimalan rast i razvoj dječjeg organizma, no ako se umjesto toga mališanima ponude nezdrave alternative, to može rezultirati zaostajanjem u rastu i gomilanjem viška kilograma. Upravo se tim problemom bavilo nedavno istraživanje medicinskog časopisa The Lancet u kojem je sudjelovala prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U ovoj studiji na globalnoj razini znanstvenici su koristili podatke o 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina iz 193 zemlje, a kad je riječ o Hrvatskoj, koristili su informacije iz nekoliko hrvatskih istraživanja koja sadrže mjerene podatke o tjelesnoj masi i visini djece školske dobi, piše 24 sata.

Redovit doručak

Tako su uvrstili i podatke iz Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) čiju provedbu u Hrvatskoj vodi prof. Musić Milanović. Radi se o istraživanju provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 2738 učenika u dobi od 8,0-8,9 godina podijelivši Hrvatsku na kontinentalnu i jadransku regiju te grad Zagreb dobili su još 2015. godine kroz Europsku inicijativu praćenja debljine djece podatke o navikama. - Najveći udio djece koji doručkuje svakodnevno je u Zagrebu, njih 84 posto, a najmanji udio je u kontinentalnoj regiji, odnosno njih 72 posto. Što se tiče svakodnevne konzumacije voća, najveći udio zabilježen je u jadranskoj regiji sa 39 posto, dok je na kontinentu on najmanji i iznosi 28 posto. Glede svakodnevne konzumacije povrća, najveći je udio zabilježen u Zagrebu, iako je i on dosta nizak te iznosi 20 posto, a najmanji u jadranskoj regiji, samo 16 posto. Više od triput na tjedan slatke grickalice u kontinentalnoj regiji konzumira čak 43 posto učenika, dok je taj udio u jadranskoj regiji 27 posto - pojašnjava prof. Musić Milanović nastavljajući kako je Hrvatska pri europskom vrhu kad je riječ o problemu debljine u dječjoj dobi, a prednjači jadranska regija.

Tjelesna aktivnost

- Istraživanje prof. Jovančevića i suradnika pokazalo je da u Hrvatskoj najveći skok u učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine počinje u dobi od 5 godina i nastavlja se s polaskom u osnovnu školu. Ova međunarodna studija objavljena u Lancetu pokazala je kako mi Hrvati u prosjeku u jednom specifičnom razvojnom trenutku u dobi od 19 godina svojim izraženim rastom visine uspijevamo zaustaviti djelomično rast indeksa tjelesne mase. Pri polasku djece u školu valjalo bi posebno osvijestiti izrazitu važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilnih prehrambenih navika - kaže prof. Musić Milanović dodajući kako su dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj pokazala da se oko 88 posto učenika koji su tek krenuli u osnovu školu bavi fizičkom aktivnošću najmanje 60 minuta na dan, no poražavajuća je činjenica da se po izlasku iz osnovne škole tek njih 17 posto dostatno bavi aktivnošću.

Još članaka iz "Lifestyle"

Facebook