Foto: Ilustracija

Oko 300.000 osoba u Hrvatskoj boluje od nimalo bezazlene bolesti o kojoj se vrlo malo toga u javnosti, zapravo, zna i govori.

Da stvar bude gora, riječ je o bolesti koja nema simptoma, ne boli i dugo može ostati neprepoznata.

Riječ je o kroničnoj bubrežnoj bolesti (KBB), koje su vodeći uzroci dijabetes i povišeni arterijski tlak.

Porast učestalosti KBB-a objašnjava se starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, nereguliranom hipertenzijom i pretilošću, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Liječnici stalno napominju važnost bubrega za cjelokupno zdravlje te se preko raznih akcija promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.

Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost.

Stručnjaci upozoravaju da oboljeli može izgubiti i do 90 posto bubrežne funkcije prije nego što osjeti bilo kakav simptom.

Znakovi uznapredovalog KBB-a uključuju otečene gležnjeve, umor, teškoće koncentracije, smanjen tek, krv u mokraći i pjenušavi urin.

“Malo se zna kako je izostanak prevencije i loše liječenje ranih stadija kronične bubrežne bolesti, kada je još uvijek moguće usporiti klinički tijek, a ponekad sada čak ovim novim lijekovima i vratiti malo kotač vremena, nekoliko puta skuplje od liječenja dijalizom i transplantacijom koje se ubrajaju u najskuplje metode liječenja suvremene medicine”, kažu stručnjaci.

“Zdravstvena pismenost o kroničnoj bubrežnoj bolesti najniža je kada se usporedi s bilo kojom drugom kroničnom nezaraznom bolesti. Prema rezultatima EHUH 2 studije kroničnu bubrežnu bolest u Hrvatskoj ima oko 12 posto odrasloga stanovništva, a od njih tek 6 posto zna da ima tu devastirajuću bolest”.

“Kronična bubrežna bolest može se vrlo jednostavno dijagnosticirati. Samo na temelju procjene glomerularne filtracije i određivanja albuminurije u jednom uzorku urina moguće je vidjeti ima li netko kroničnu bubrežnu bolest i u kojem je stadiju te bolesti. Osobama koje imaju povećan kardiovaskularni i bubrežni rizik moguće je odrediti albuminuriju, i to već od razine primarne zdravstvene zaštite. S time se Hrvatska izdvaja i treba biti ponosna, a svi, to znači zdravstveni radnici i građani, ne bi smjeli to zanemariti i prokockati vrijeme”, napominju hrvatski stručnjaci.