U 19. Noći muzeja koja će se održati u petak 26. siječnja sa temom „Muzeji i nova publika“, Galerija grada Krapine priprema izložbu slika Simulacrum ili umijeće oponašanja – replike starih majstora restauratorice umjetnina Mirne Međeral

Na izložbi će biti izložene kopije slika talijanskih (Botticelli), nizozemskih (Vermeer, Coorte, Rembrandt, van Gogh), francuskih (Monet) i hrvatskih (Kraljević) majstora, te kopije grafika Albrechta Dürera.

Uz navedenu izložbu moći će se pogledati projekcija eksperimentalnih video filmova

Tonke Špoljar - Toxic relationship (Toksična veza), 2022., Dominika Višnjića - Performans izdržimo, 2020. i Ivane Bajcer – Čeka,2021.

Vrata Galerije biti će otvorena od 18,00 – 21,00 sat.

'Radujemo se vašem dolasku' – poručuju organizatori.

EKSPERIMENTALNI VIDEO

Sudionici:

Tonka Špoljar

Rođena 1999. u Našicama. Studentica je druge godine diplomskog studija likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Sveučilišta u Rijeci. Članica je udruge za promicanje alternativne i urbane kulture P.A.U.K. Dobitnica je Rektorove nagrade za umjetnički rad 2022. godine.

Dominik Višnjić

Rođen 2000. u Varaždinu. Student je druge godine diplomskog studija likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Sveučilišta u Rijeci. Dobitnik posebne pohvale u kategoriji studenata na Međunarodnoj izložbi grafika i knjiga umjetnika u Rijeci. Voditelj je Galerije SKC u Rijeci.

Ivana Bajcer

Rođena je u Zaboku 1993. Diplomirala je 2018. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika, u klasi prof. Tanje Dabo, te pohvaljena nagradom Magna Cum Laude. Dodijeljena joj je pohvala za uspješan rad tijekom tri ak. godine, Rektorova nagrada za veliki timski rad znanstveni i umjetnički, 2016., te za najbolje umjetničko ostvarenje na Kulturošu u Čakovcu, 2018. Dobitnica je stipendije Erste banke u sklopu Erste fragmenta 13, Zagreb, 2017. Članica je HDLU i HULU Split. Vodila je edukativne programe, te sudjelovala na međunarodnim radionicama i kolonijama: „Grafika visokog tiska” na međunarodnom stručno – znanstvenom skupu „Sretna djeca”, u Zagrebu, MAPWorkshop u Budimpešti, 2016., na likovnoj koloniji u Szentgotthárdu u Mađarskoj, 2018. i Sloveniji, 2017. gdje je osvojila 1. nagradu. Asistentica je na katedri grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

O video radovima:

1.         Eksperimentalan video / Tonka Špoljar / Toxic relationship (Toksična veza) / 2022.

 

Sadržaj rada podijeljen je na statični početak u kojem shvaćam da veza u kojoj se nalazim nije dobra za mene, no ne prekidam ju. Zatim dolazi do sve više osvještavanja i nizanja grešaka, odnosno glitcheva u samoj vezi te u konačnici veza puca. Ovaj rad je digitalno izrađen jer ostaje zarobljen u prostoru u kojem se nalazi, može se iznova ponavljati kao i naša loša iskustva iz kojih ne naučimo dovoljno stoga dolazi do konstantne repeticije. Video je dvodimenzionalan, zatvorenik ne posjeduje treću dimenziju kako bi izašao iz videa/veze/zatvora i tako je primoran ostati u digitalnom prostoru.

 

2.         Eksperimentalan video / Dominik Višnjić / Performans izdržimo / 2020.

 

Performans „Izdržimo“ reprezentira izdržljivost ljudske ruke u trenucima volje i truda. Nizanje crtica na papiru kao brojenje osoba s kojima smo se sreli u životu bez da smo ponekad uopće obraćali pozornost čini mrežu koja podsjeća na tkaninu, odnosno čini tkanje života. Svaki susret je važan, da je samo jedan manje ništa u životu ne bi bilo tako kako je danas. Stoga je poruka da moramo izdržati iako nas neki od tih susreta izbacuju iz tračnica.

 

3.         Eksperimentalan video / Ivana Bajcer / Čeka / 2021.

 

Povezana s cjelokupnom situacijom izolacije i vlastitim osjećajem obustavljenosti u osobnom razvoju dajem vremenu vremena te dolazim do zaključka kako promjena slijedi. Privremeno zaustavljena škicam kroz manji prorez i čekam da vrijeme učini prvi korak. Kružnim otvorima na video radu tvorim proces gledanja, promatranja. U video radu jasnim pogledom kroz prozor, odnosno kružni otvor bilježim vrijeme koje se sporo odvija. Zvukovi u video-u jesu zvukovi mojih svakodnevnih kretnji. U sigurnoj čeki, odnosno u svom domu nastavljam sa svojim tada suženim dnevnim navikama. U radu postoji simbioza, odnosno međusobno uvažavanje između mene i vremena. Te se tako kroz video rad uočava pogled iz unutra prema van i pogled izvana prema unutra. Kako prolaze dani tako i ja mijenjam transparentne folije koje pomalo zamagljuju široko obuhvaćen pogled te se promatrač fokusira na kružni otvor kroz koji škicanjem čeka na „plijen”, odnosno prekid obustave i reakciju vremena.

 

Životopis Mirna Međeral

Mirna Međeral rođena je 4. siječnja 1992. godine u Varaždinu. Primarno obrazovanje stekla je u osnovnoj školi Novi Marof, gdje je pokazuje velik interes za umjetnost. Upisuje Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer - slikarstvo. Tu se počinje baviti kopiranjem umjetničkih djela, a svoju maturalnu radnju posvetila je izradi kopije remek-djela Henrya VI - Hansa Holbeina.

Nakon srednje škole, upisuje Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade za svoj projekt kopiranja izgubljenog portreta Hedvige Sternberg - Miroslava Kraljevića, u kojoj replicirala slikarsku tehnologiju umjetnika. Svoj diplomski rad izvodi na temu restauratorskih i istraživačkih radova na slici Satir i seljak - Miroslava Kraljevića i kopije kao edukativnog medija. Paralelno s tim, 2017. godine diplomirala je na University of Glasgow na temu "Art Crime and Antiquities Trafficking", proširujući svoje znanje o zaštiti umjetničke baštine. Svoje daljnje obrazovanje nastavila je na doktorskom studiju iz zaštite kulturnih dobara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu problematiku atribucija i provenijencije umjetnina iz zbirke Ante Topića Mimare.

Od 2020. godine aktivno sudjeluje na tržištu umjetnina, gradeći vlastitu zbirku slika i skulptura Starih Majstora. Od 2023. godine obavlja funkciju istraživača i savjetnika za privatne inozemne kolekcionare Starih Majstora, koristeći svoje znanje i iskustvo kako bi pridonijela razvoju njihovih vrijednih kolekcija.