Gradska knjižnica Krapina ovog je tjedna bila domaćin predstavljanju „Zavičajne zbirka Antuna Kozine“. Uz nazočnost krapinskih zaljubljenika u kulturu zbirku su predstavili Dragutin Kozina, Anita Tušek i Narcisa Brezinščak, uz sudjelovanje moderatorice, ravnateljice knjižnice Maje Vukine Bogović koja je nazočnima poželjela dobrodošlicu i uputila čestitke povodom Dana Grada. Tim povodom predstavila je projekt koji će zaživjeti u skoro vrijeme, a riječ je o ideji formiranja Spomen sobe Antuna Kozine-Tončeka:

– Sve što je poklonjeno  Knjižnici, a ujedno je to poklon Gradu i njegovim građanima imat će najbolji mogući oblik i formu te mjesto. Zavičajna zbirka je formirana zahvaljujući višoj knjižničarki Vesni Jelić, sadašnjoj voditeljici Matične službe. No, naslijeđena je veća količina različite vrste građe koja čeka da se obradi i da joj se pronađe najbolje mjesto kako bi bila dostupna na korištenje u fizičkom ili digitaliziranom obliku – upoznala je prisutne s velikom količinom građe koju je Kozina ostavio knjižnici ravnateljica Maja Vukina Bogović.

„Zavičajna zbirka čuva identitet Grada Krapine“

Gradska knjižnica Krapina uz primjerke svjetske književne baštine s ponosom ističe i postojanje Zavičajne zbirke:

– Zavičajna zbirka formirana je 1997. godine kao zasebna zbirka knjižne i neknjižne građe koja čuva identitet Krapine i Krapinsko-zagorske županije. Svojim postojanjem, odnosno sadržajem stalni je prilog osvješćivanja pripadnosti Gradu i Županiji kao jedinstvenoj povijesnoj i zemljopisnoj cjelini.                                                                                                              Stalni je zadatak da se ta zbirka nadograđuje različitostima koje govore o ljudima i njihovom djelu,  a koji su vezani uz zagorsko podneblje. Upravo se danas, na Dan Grada Krapine, u svemu tome željela nadodati jedna nova kockica mozaika koji svjedoči i govori o krapinskoj kulturno-društvenoj povijesti – rekla je Vukina Bogović najavivši skoro otvorenje Spomen sobe Antuna Kozine.

Izložba Kozininih djela i vrijedne građe koju je prikupio

Anita Tušek je pročitala neke lijepe dijelove onoga što je zabilježio, pisao i pronašao te sačuvao njen djed. Tončekov sin Dragutin je opisao kako je vrijeme provodio s ocem i na taj način zavolio pisanu riječ, čuvanje uspomena, vrijednih zapisa, opisanih običaja iz naroda, ljubavi prema pronalaženju i pohranjivanju fotografija, razglednica, dokumentacije i svega što bi moglo ostati za buduće generacije. Ljubav prema svom kraju, Krapini i Zagorju se u domu Kozina njegovala te pohranjivala i na kraju poklonila knjižnici na čuvanje i prezentiranje svima koje zanima povijest Krapine i okolice. Nadalje je prof. Narcisa Brezinščak približila gdje se sve nalaze objavljeni tekstovi i članci Antuna Kozine, bogata bibliografija koja pruža upotpunjenu sliku stručnosti i kontinuiranog rada Kozine. Večer je završila druženjem, sjećanjem i  razgovorom, a upriličena je prigodna izložba Kozininih djela i vrijedne građe koju je prikupio i poklonio knjižnici.

Antun Kozina bio je neumoran istraživač povijesti Hrvatskog zagorja

Antun Kozina je rođen 1922. godine, a već 11 godina nije više s nama. U svojem radnom vijeku bio je upravitelj gradskog muzeja u Krapini te tajnik Turističkog društva u vrijeme pokretanja Festivala kajkavskih popevki. Uz svoj rad bavio se novinarstvom i publicistikom.

Antun Kozina - Tonček, kako su ga od milja mnogi zvali,  uredio je i autorizirao više knjiga i  publikacija o Krapini i okolici. Surađivao je s mnogim znamenitim institucijama i društvima, od kojih možemo spomenuti Kulturno-umjetničko društvo „Ilirci“, Savez muzealaca i konzervatora Hrvatske, Hrvatsko enološko društvo, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreb. Bio je aktivan u vatrogastvu i djelovanju DVD-a Krapina. Za neumornu i svestranu kulturološku djelatnost primio je Plaketu „Pavao Ritter Vitezović“ za životno djelo od Saveza muzejskih društava Hrvatske u Zagrebu te mnoga druga priznanja Krapine i Zagreba.

Predmet njegova istraživanja i pisanje bila je povijest Hrvatskog zagorja, a to je pisanje uvijek temeljio na podacima iz novinskih članaka, časopisa, brošura, kataloških izdanja, monografija i drugih publikacija u kojima su opisivani fragmenti bogate povijesti i razvoja Hrvatskog zagorja.