Prethodni članak

Amalija Curiš najbolja je zagorska pčelarka: 'Tajne dobrog pčelarenja otkrio mi je suprug'


Amalija Curiš najbolja je zagorska pčelarka s najbolje ocijenjenim medom od lipice. Riječ o medu s područja Like, Bruvna kod Gračaca. – To je najgušći, najaromatičniji med, visoke kvalitete od ličke lipe, grmića sitnog bijelog cvijeta koji raste na kamenjaru – kaže Amalija, ponosna na ovo priznanje. Nije šampion izložbe meda Krapinsko – zagorske županije, jer nije s područja Zagorja, no nagrada je svejedno važna i srcu draga. Kako i ne bi kad je Amalija u pčelarstvu dugi niz godina. Zna sve tajne dobrog pčelarenja, a koje je naučila od supruga Ivana. Uz njega je i zavoljela pčelarenje.

Izazov
– Najvažnije je održati dobru zajednicu, biti prisutan u košnici. Nema više pčelarenja bez liječenja. Početkom 80. -ih kada smo krenuli baviti se time, nije bilo nikakvih bolesti, danas je već to izazov i borba – otkriva Amalija te naglašava kako ju je svemu što zna naučio suprug. Pčelarki na području Krapinsko – zagorske županije ima u manjoj mjeri nego pčelara, ali ih ima. – Ima dobrih pčelarki u Zagorju – pohvaljuje ih Amalija. Priznaje da je kroz godine pčelarenja bilo i gubitaka, i uboda, svake sezone po nekoliko. Malo peče i boli, no nije bilo nekih većih reakcija i boli. Voli peći i kolače s medom. Najčešće pitu od meda, medenjake i medene šapice.

'Pčelarenje iz inata'
Suprug Ivan dodaje je počeo pčelariti iz inata i to prije 40 godina. Tada nije bilo toliko bolesti, dok danas vrijednim pčelama probleme prave pesticidi, umjetna gnojiva i promjena klime, što dovodi do toga da je sve manje meda po košnici. Zato se trude održati barem kvalitetu i to pčelarenjem na području gdje je manje pesticida i gdje je pčela zdrava. Ni jedan pčelar na svijetu ne može popraviti med, to znaju jedino pčele, jer znaju kaj je dobro – kaže.

Nova opasnost američka gnjiloća
Danas Curiši koji žive u Krapina Selu kod Konjščine imaju 130 košnica. U praksi to bi trebalo donijeti nekoliko tona meda, a nije bilo ni tonu. Bila je suša, smrzla se gacija, pčele su ugibale od raznih bolesti. Naglašava da u Hrvatskoj ne postoje službe koje bi se time bavile i garantirale kvalitetne lijekove. Kaže i kako je nestalo kvalitetno medonosno bilje, sve livade su zarasle u šikare. Nema djeteline, sjenokoše, otave i otavića. Sada nas je sustigla i bolest američke gnjiloče gdje nema lijeka jedino spaljivanje u uništavanje postojećih košnica. On na sreću nije imao tu bolest u svom pčelinjaku. Veterinarska stanica Zlatar Bistrica obavila je pregled, no ni jedna košnica nije uništena, kaže. I mali pčelari trebali bi voditi brigu o liječenju.


Entuzijasti
-Trudimo se održati zdravlje pčela i kvalitetu meda. Med i pčelinji otrov koristimo i u našim kozmetičkim proizvoda koji su bez konzervansa, parabena, glicerina, u krajnjem slučaju možete ih namazati na kruh. Trudimo se i nastavit ćemo s time. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi se pobrinuti više za pčelare, nema poticaja osim simboličnih. Osobno smo napravili program proširenja pčelarstva na 2000 komada, zatim antiterapijsku komoru, program za skupljanje otrova u kozmetici, centar za obuku i kada smo ga prijavili na Ministarstvo poljoprivrede i lokalne LAG-ove nismo naišli ni na jedan natječaj u EU koji bi za to dao poticajna sredstva. Zato kažem da su pčelari entuzijasti. Za pčelarenje treba imati puno ljubavi i biti malo bedast - zaključuje Ivan.

Još članaka iz "Konjščina"

Facebook

Pojačan oprez potreban je zbog srne na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između 48. i 52. km.  U cijeloj zemlji uvjeti za vožnju su povoljni i vozi se bez posebnih ograničenja, a na dionicama cesta gdje se zbog radova vozi uz privremenu re...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program