Veliku zlatnu medalju na 41. Sajmu i izložbi vina u Bedekovčini, Zvono Sever dobio je za traminac izbor suhih bobica, za muškat žuti izbor suhih bobica, s ocjenom 91,67 te zlatnu medalju za rajnski rizling i srebrnu za traminac standardnih berbi. Ovo je Severova druga šampionska titula, kada je za kasnu berbu graševine također dobio najviše priznanje. Ako se k tome doda da je i četverostruki prvak Krapinsko-zagorske županije na zagorskoj Vinoviti , i nosilac 5 zlatnih medalja na zadnjem natjecanju i ocjenjivanju vina Društva vinogradara, vinara i prijatelja dobrog vina Antun Mihanović Klanjec, s najvišom ocjenom od 19.8 za muškat žuti izbor suhih bobica, koju ni jedno vino dosad na Vinarijadi Hrvatskog zagorja nije postiglo, onda je neprijeporno da je ovaj klanječki vinar u proteklih desetak godina naprosto pretplaćen na vrhunske domete u proizvodnji predikatnih vina.

Vino za dublje džepove

- Premda šampionski traminac izbor suhih bobica nosi oznaku berbe 2006., ona je obavljena u veljači 2007. godine. U njegovu proizvodnju uložen je veliki trud, jer smo vinograd morali zaštiti od insekata i pratiti njegov razvoj. Uvjeti su se stekli baš onako kako smo željeli, prije svega da dostigne određenu količinu od 40 % sladora. Ovaj mošt je dostigao čak 46 % sladora. Vino je fermentiralo tri mjeseca, a potom odležalo godinu dana, kako bi bilo spremno za izložbu - pojašnjava Zvonko Sever.

Kaže da je od jesenskog uroda ostvario samo 5 % radmana . Dobiveno je samo 60 litara mošta i od toga je proizvedeno 40 litara traminca vrhunske kategorije. Njime puni male duguljaste četvrtaste bočice od 2 do 3,45 dcl i postiže visoku cijenu na tržištu većinom u Zagrebu, a među kupcima su uglavnom političari, gospodarstvenici i medijske zvijezde, zapravo ljudi dubljih džepova.

- Ovo vino se pije u malim količinama, gotovo na kapaljku, uglavnom u svečanim prigodama, nakon završenog ručka ili večere, najčešće uz desert. Sadrži 125 grama šećera koji nije provrio - dodaje ugledni vinar.

Poljoprivredno gazdinstvo Trs obiteljski je vinogradarsko-podrumarski posao u kojem sudjeluju Zvonkov otac Josip, majka Zorica, supruga Lahorka te sinovi Filip (pred diplomom enologa) i mlađi Jakov. Zajednički i složno podigli su 4.500 novih nasada vinske loze traminca i muškata žutog, koji u svim kategorijama mogu dati izvanredne rezultate, od normalne do ledene berbe. Druga polovica vinograda je zasađena novim sortama portugizeca, merlota, frankovke i dornfeldera.

Klanječki Sokol

U porastu je trend crnih vina kontinentalnog podrijetla.

- Postojeći nasad jer zamišljen s ciljem da takvo vino može doći iz Europske unije i bit će konkurentno na tržištu. Ja očekujem da će nas preplaviti chardonnay i druga rasprostranjena vina. Ovaj sajam u Bedekovčini je pokazao da Zagorci uz veliki trud mogu proizvesti i vrhunska predikatna vina. Radi se i na očuvanju autohtonih sorti vinske loze. Hrvatska ih trenutno ima 133 vrste, što je za 50 više nego što ih ima npr. Francuska, kolijevka vina. Hrvatsko zagorje je u tom smislu pokrenulo akciju za otkrivanje autohtonih sorti u starim vinogradima. Klanječko vinogorje, na primjer, ima jednu potvrđenu autohtonu sortu koja je također podvrgnuta ispitivanju i potvrđivanju da takve nema u Europi, a to je klanječki Sokol. Zapisi o toj sorti, staroj 200 godina, pronađeni su u franjevačkom samostanu, a vino je služeno na misama na Kaptolu kao prvo mlado vino koje se pojavilo te godine. Do sada smo razmnožili i posadili 300 mladih cijepova sokola i očekujemo prvu vinifikaciju ove sorte, kako bismo vidjeli njen karakter i ekonomsku isplativost. Postoji interes i drugih vinogradara za uzgojem ove sorte, jer će se autohtone sorte moći neograničeno saditi, bez obzira na kvote novih nasada vinske loze, koje propisuje Europska unija - zaključio je predstavljanje svog vinskog carstva, doajen zagorskih vinara Zvonko Sever.