U petak jeOŠ Antuna Mihanovića u Klanjcu bila domaćin  Državnog stručnog skupa za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika pod nazivom „Očuvanje zavičajnoga govora u izvannastavnim i projektnim aktivnostima: kajkavski govor“ u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Skup je organiziran hibridno za pedesetak predavača, jezikoslovaca, voditelja županijskih stručnih vijeća i uzvanika uživo i četiristotinjak učitelja i nastavnika hrvatskog jezika putem videokonferencije.

Učenici iz Lučelnice i Klanjca, koje su uvježbale učiteljice Mira Petek i Danijela Stanišak, su na početku skupa pozdravili goste i predstavili se dramsko-scenskom igrom „Odnavek i zanavek“ te potvrdili da su pravi čuvari tradicije i zavičajnog govora. U ime Osnovne škole Antuna Mihanovića skupu se obratila ravnateljica Melita Ulama, u ime Grada Klanjca gradonačelnik Zlatko Brlek, a u ime Krapinsko-zagorske županije pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec. Stručni skup su organizirale i vodile više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Barbara Beronja i prof. Ivana Ivančić Medved.

Skupu je prisustvovala i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr.sc. Dubravka Brezak-Stamać te je, osim obraćanja skupu na početku, održalapredavanje u kojem jeistaknula da su izvorni govornici ključni u očuvanju zavičajnog govora.Na ovom stručnom skupu iznimno bogatog sadržaja sudjelovali su i drugi cijenjeni jezikoslovci: akademik, pjesnik, prevoditelji i diplomat dr. Drago Štambuk, dr. Anita Celinić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i doc. dr. sc. Marina Marinković s Filozofskog fakulteta te iznimni čuvari kajkavskog narječja iz naših zagorskih osnovnih škola: Danica Leštek iz OŠ „Donja Stubica“, Josipa Kocman Grošinić iz OŠ „Vladimira Nazora“ Budinšćina i Pavica Iveković iz OŠ „Lijepa naša“ Tuhelj.

Svaka dva tjedna u svijetu nestane jedan jezik

Akademik dr. Drago Štambuk obratio se skupu te predstavio svoju Zlatnu formulu hrvatskog jezika ča-kaj-što koja je 2019. proglašena kulturnim dobrom. Dr. Štambuk najglasniji je ambasador jezičnog integracijskog pristupa (hrvatski koine) u kojem se zalaže da se štokavski standard obogati na uravnotežen i mudar način s distinktima čakavicom i kajkavicom.

–Odbacivši svoju blistavu čakavsko-kajkavsku pričuvu 1850. godine hrvatski jezik je dezintegriran i osiromašen. Treba uvijek imati na umu da „od viška glava ne boli“ te da nas jezik identificira i ujedinjuje kulturološku, identitetski, politički i jezično te je očuvanje jezika i narječja od neprocjenjive važnosti. Svaka dva tjedna u svijetu nestane jedan jezik. Od šest tisuća jezika svaki drugi je ugrožen. Neka svima nama to bude pouka– rekao je akademik.

– Ovaj stručni skup značajan je zbog više razloga. Organizirala ga je krovna hrvatska odgojno-obrazovna agencija te na taj način podržala i naglasila važnost očuvanja kajkavskog narječja. Na skupu su postavljena vrlo važna pitanja: „Zašto je kajkavski tako malo zastupljen u školskim udžbenicima?“, „Činimo li dovoljno da jezik naših predaka sačuvamo od zaborava?“ ili„Što možemo učiniti da bi se naši potomci aktivno i s ponosom služili kajkavskim narječjem?– upoznala nas je sadržajem skupa ravnateljica OŠ Antuna Mihanovića Melita Ulama.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać je tijekom boravka u Klanjcu kratko posjetila školu u Klanjcu, Spomen park znamenitih Klanjčana, sarkofage te klanječku crkvu Navještenja BDM i knjižnicu Franjevačkog samostana. Razgledala je posebno vrijednu franjevačku zbirku, inkunabule i rukopisne knjige pisane na kajkavskom iz vremena dok se koristio uglavnom latinski jezik.

Nastavlja se tradicija održavanja znanstveno-jezičnih skupova u Klanjcu

Klanjčani pak ističu da su se jezikoslovci  ponovno okupili u gradu Ive Broza, Franje Ivekovića i Antuna Mihanovića te se u Klanjcu nastavlja tradicija održavanja znanstveno-jezičnih skupova. Klanječki osnovnoškolci i njihovi učitelji se pak nadaju da je ovaj njihov kulturno-umjetnički nastupnakon dugo vremena najava završetka pandemijei njihovih budućih nastupa uživo.

–Iznimna nam je čast što smo bili domaćin ovom stručnom skupu, ali i veliki izazov koji bismo teško tako uspješno realizirali bez potpore Grada Klanjca i Krapinsko-zagorske županije. Na tragu našeg Mihanovića, čije ime nosi naša škola, koji nas u svojoj knjižici Reč domovini iz 1815. opominje: „Domačega  pako ne samo zapuščaju, nego i govoriti se sramuju“, mi kajkavci i baštinici takve iznimne tradicije imamo obvezu čuvati, govoriti, misliti i pisati na kajkavskom i predati ga budućim generacijama kao što smo ga i naslijedili od naših predaka – rekla je ravnateljica klanječke osnovne škole Melita Ulama.