Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović posjetio je danas tvornicu Vetropack Stražu u Humu na Sutli, jedinog proizvođača ambalažnog stakla u Hrvatskoj koji godišnje proizvede oko 260.000 tona stakla, od čega se preko 75 posto plasira u izvoz.

Uz primarne sirovine, u proizvodnji staklene ambalaže koriste i prerađeni stakleni krš, čime se znatno smanjuje potrošnja prirodnih sirovina i energenata, emisija otpadnih plinova te ništa manje važno, odlaganje starog stakla na komunalne deponije. Tvornica ima posebnu mogućnost da u svojem pogonu za reciklažu može preraditi svo staro staklo koje je isporučila na hrvatsko tržište te ga ponovo upotrijebiti kao vrijednu sirovinu za proizvodnju novih boca i staklenki. To su danas pokazali i samom ministru Dobroviću kojeg je predsjednik Uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak nakon radnog sastanka poveo u obilazak proizvodnog pogona i postrojenja za recikliranje stakla.

- Ovo je primjer kako u praksi funkcionira kružno gospodarstvo na čijim načelima počiva i naš Plan gospodarenja otpadom. Od 1 tone otpadnog stakla dobit će se ista količina nove staklene ambalaže. Umjesto da korištene boce, staklenke i ostala ambalaža završe u miješanom komunalnom otpadu i na odlagalištu, cilj je njihovo odvojeno prikupljanje i recikliranje. Time ne samo da čuvamo okoliš, nego i osiguravamo sirovinu za tvornice poput ove, omogućavamo razvoj industrije i otvaranje novih radnih mjesta – rekao je ministar Dobrović, istaknuvši kako nije zadovoljan količinom stakla koja se reciklira u Hrvatskoj jer već godinama stagniramo u pogledu prikupljanja staklene ambalaže otpada. Složio se s direktorom Premužakom da to treba mijenjati i to kroz jedan integralni sustav gospodarenja otpadom. Dodao je kako je u proceduri uredba o komunalnom otpadu kojom bi se uvela naknada za odlaganje, a kojom bi se na taj način ustvari destimuliralo neodgovorno ponašanje otpadom.

Predsjednik Uprave Vetropack StražeTihomir Premužak rekao je kako je postrojenje za preradu starog stakla pušteno u pogon još 1999.  - Instalirani kapacitet i tehnički nivo opreme naše reciklaže omogućavaju prihvat i obradu staklenog ambalažnog otpada nastalog u Hrvatskoj. Dapače, te su nam količine premale pa ćemo dio staklenog krša uvijek morati uvoziti – rekao je Premužak istaknuvši kako pozdravlja svaki zakon i pravilnik koji povećava stopu recikliranja sa sadašnjih skromnih 50% ka ciljanim stopama kakve postižu zemlje u koje se moramo ugledati, a to su Švicarska, Njemačka i skandinavske zemlje. Prijedlog koji je Vetropack ponudio je model koji je uspješno implementiran u Švicarskoj u kojoj se reciklira čak 96 posto ambalažnog stakla. Drago mu je, kaže, što je ministar prepoznao u tome i interes države i Vetropack Straže, a ne sukobljene strane i vjeruje da se jednim pametnim sustavom može to podići na nivo kao što to imaju druge europske države.

U Vetropack Straži smatraju da jedan od razloga premalih količina sakupljenog stakla nedovoljna razvijena svijest o zaštiti okoliša, a drugi razlog nedovoljno učinkovit sakupljački sustav i s tim vezani propisi. Naime, postojećim Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži iz sustava povratne naknade isključena je staklena ambalaža volumena 200 ml ili manje (razni sokovi i slična pića) te staklenke svih veličina u koje se puni voće, povrće, ribe, razni namazi,  začini i dr. Takvim je pristupom preko 30% nepovratne staklene ambalaže koju Vetropack Straža plasira na hrvatsko tržište izuzeto iz sustava povratne naknade. I to treba mijenjati.