Prošlog je četvrtka u Kajkaviani održana Humska večer, povodom obilježavanja Dana materinskog jezika.

Bila je to večer posvećena humskom govoru koji ima status nematerijalnog kulturnog dobra te je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Večer je započela video zapisom „Stari pregouvori“ u kojem je publika iz stubičkog kraja mogla upoznati poeziju Grozdane Drašković inspiriranu humskim izrekama te uživati kako u melodičnosti humskog govora tako i u jedinstvenim pejzažima koje je fotografijama očuvala također gospođa Grozdana. Potom su sve okupljane pozdravile moderatorica večeri Marinela Katona Jurić i predsjednica Kajkaviane Ines Krušelj – Vidas. Događanju je prisustvovao i načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša te ravnateljica OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli Danijela Majcenić.

Nakon što su učenici područnih škola Prišlin i Lupinjak odrecitirali nekoliko pjesama učiteljice Grozdane Drašković, uslijedio je kratak razgovor s ovom svestranom učiteljicom i zaljubljenicom u Hum i humski govor. Grozdana Drašković piše, fotografira, pjeva i zajedno sa Jelenom Horvat Petanjko voditeljica je projekta “Očuvanja izvornog humskog govora”.

Spomenuti projekt koji se provodi u OŠ Viktora Kovačića u Humu na Sutli i njezinim područnim školama, okupljenima je predstavila učiteljica Jelena Horvat Petanjko. Cilj ovog vrijednog projekta jest razvijanje svijesti o potrebi očuvanja izvornog humskog govora, te razvijanje interesa i sklonosti prema tradicijskim vrijednostima i humskom govoru. Učenike se potiče na služenje humskim govorom kroz razne kreativne i zabavne aktivnosti: pisanje literarnih radova, pjevanje humskih pjesama, prikupljanje molitvi, izreka, pjesama i poslovica, zagonetki, šala… Također se organiziraju radionice i tematski dani kada se u školi priča samo na humskom. Djeca predstavljaju humski govor na raznim manifestacijama i recitalima. Putem društvenih medija dijele se ankete o humskom govoru koje su otvorene za sve zaljubljenike i poznavatelje humskog govora, i za one koji to žele postati, te se na taj način humski govor predstavlja, popularizira i čuva.

Predstavljanje projekta bilo je ne samo edukativno, već i inspirativno i zabavno. Bilo je divno vidjeti takav entuzijazam za očuvanjem i prenošenjem svog govora, a publika je na zabavan i duhovit način naučila mnoge humske riječi i poslovice koje se ipak razlikuju od govora stubičkog kraja.

Učenici viših razreda predstavili su izbor iz svoje nagrađivane poezije te se tako publika mogla uvjeriti da je projekt već polučio određene rezultate. Izveden je i anonimni igrokaz  ”Kruh na zelini”, koji govori kako se nekad radio kruh, a tekst je na humski prevela Grozdana Drašković.

Također je spomenut i Rječnik humskog govora, koji je u izradi. Projekt je to Narodne knjižnice Hum na Sutli u suradnji s Institutom za hrvatski jezik. Zapisati sve riječi onako kako se izgovaraju u Humu na Sutli vrlo je kompleksna i zahtjevna zadaća obzirom na činjenicu da u svakom zaselku postoje različiti izgovori pojedinih riječi. Do sada je prikupljeno oko tri tisuće riječi. 

Moderatorica je pročitala i poruku koju je zbog nemogućnosti osobnog dolaska poslao poznati humski književnik i prevoditelj Božidar Brezinščak Bagola, aktivan u promociji govora svoga kraja.

Veselu atmosferu dodatno je obogatio glazbeni nastup pjevačice Kristine Špoljar i Siniše Miklaužića, poznatog humskog skladatelja, glazbenika, aranžera i promotora humske glazbe. Publika je pljeskom pratila glazbu, a tijekom izvedbe završne pjesme “Fanika” svi su oduševljeno i zapjevali. Bio je to lijep završetak Humske večeri u Kajkaviani.