Foto: Pixsell/Ilustracija

Gradovi i općine diljem Hrvatske mogli bi se uskoro suočiti sa stotinama tužbi “teških” desetke milijuna eura, nakon što je Ustavni sud na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem poništio jednu odluku i tako doveo u pitanje cijeli niz dosadašnjih. Riječ je o slučajevima u kojima jedinice lokalne samouprave oduzmu nekomu zemljište radi “višeg interesa”, poput izgradnje ceste, ali obećanu naknadu koja je propisana Ustavom nikada mu ne isplate, pa slučaj ode u zastaru. To, prema najnovijoj presudi Ustavnog suda, više neće biti moguće.

Iza ove izuzetno važne sudske pobjede, koja možda neće zahvatiti toliko građana kao presuda u slučaju ilegalne klauzule u kreditima u “švicarcima”, ali ima sličnu pravnu težinu, stoji ugledno zagrebačko odvjetničko društvo Krsnik i partneri, odvjetnici Selim Šabanović i Gina Brnić, koji su je uspjeli izvojevati u višegodišnjem sudskom sporu, piše 7dnevno.

Grad Zagreb 2005. godine ishodio je lokacijsku dozvolu za izgradnju ceste Grašćica odvojak, a 2014. ponudio je vlasniku zemljišta naknadu za dio čestice na kojoj je cesta već izgrađena. Iako je vlasnik tu ponudu prihvatio, novac mu nikada nije isplaćen. Zbog toga je 2015. godine pokrenuo sudski postupak, tražeći naknadu za oduzeto zemljište, s obrazloženjem da Grad nije proveo zakonom propisani postupak izvlaštenja. Trgovački sud u Zagrebu presudio je u njegovu korist i naložio Gradu isplatu 458.806,98 tadašnjih kuna sa zateznim kamatama i troškovima.

Međutim, Visoki trgovački sud ukinuo je tu presudu, prihvativši žalbu Grada koji je tvrdio da je tužbeni zahtjev u zastari. Pozvali su se na praksu Vrhovnog suda prema kojoj rok zastare počinje teći onog trenutka kada vlasnik više ne može realno tražiti povrat posjeda – dakle, s dovršetkom gradnje ceste. No, Ustavni sud 24. lipnja 2025. godine jednoglasno je ukinuo presudu Visokog trgovačkog suda. U obrazloženju je stajalo da je tužitelju povrijeđeno pravo vlasništva jer mu nikada nije isplaćena pravična tržišna naknada, kako to propisuje članak 48. u vezi s člankom 50. Ustava. Sud je naglasio da izvlaštenje može biti ustavno prihvatljivo samo ako je provedeno u skladu sa zakonom i ako je za oduzetu imovinu isplaćena odgovarajuća naknada.

Tužitelju, čije je zemljište formalno pretvoreno u javno dobro (nerazvrstana cesta), imovina je oduzeta bez provedbe izvlaštenja, a da zauzvrat nije dobio ništa. Vodio je dva postupka – upravni (pokušaj nagodbe) i parnični – ali ni u jednom nije uspio ostvariti pravo na naknadu. Grad Zagreb, kao sadašnji vlasnik zemljišta, izvukao je korist bez ispunjavanja zakonskih obveza.