Raste broj F dijagnoza, odnosno broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i poremećaja ponašanja. Porast je ponajviše zabilježen među mlađom populacijom, no povećanje se još nije odrazilo na službene podatke o korištenju bolovanja čega se struka pribojavala.

To se očekuje u narednih pet do deset godina jer je najveći porast dijagnoza zabilježen među onima čiji se ulazak u svijet rada tek očekuje. Brojke se sad mogu bolje vidjeti prema rastu broja izostanaka u srednjim školama i fakultetima.

Podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazuju da je prošle godine zbog F dijagnoza zabilježeno ukupno 33.499 bolovanja što čini 2,36 posto svih bolovanja. Slični su podaci bili i prijašnjih godina.

Traje pet puta duže

Prosječno trajanje bolovanja zbog bolesti iz F skupine gotovo je peterostruko duže trajanja prosječnog bolovanja drugih dijagnoza, piše Jutarnji. Prema posljednjim podacima, prosječno bolovanje traje 13 dana, a ono zbog problema s mentalnim zdravljem više od 60 dana.

Stručnjaci upozoravaju kako je gotovo sigurno da će se broj bolovanja s tom dijagnozom u narednim godinama povećati. Prvi put do rasta je došlo nakon rata, a sad se glavnim uzrokom navodi epidemija koronavirusa i nov način života mladih uz pritisak društvenih mreža.

Od 33.499 osoba, na bolovanju zbog F dijagnoze je bilo 3.894 osobe u dobi od 18 do 30 godina, najveći dio su činile osobe srednje životne dobi od 41 do 50 godina kojih je bilo čak 10.280, u dobnoj skupini od 31 do 40 godina bilo je 9.313 osoba, a starijih od 60 godina je bilo 3.599.

Generacija Z na udaru

Stručnjaci tvrde da je patnja generacije Z objektivno veća nego što je bila patnja drugih, nedavnih naraštaja. To je dokazano u svim istraživanjima na svim uzorcima. U porastu su prije svega anksiozne smetnje, depresija, poremećaj iz skupine opsesivno-kompulzivnih poremećaja te poremećaji ovisnosti, prije svega kockanja.

Prema podacima za 2023. godinu, svaki je dan zbog bolovanja s posla izostalo 63.500 radnika. Od toga su malo više od polovice bolovanja (32.147) činila ona na teret poslodavca, a ostala su (31.352) bila bolovanja s naknadom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno dulja od 42 dana, piše Dnevno.hr.