Prije ljetne ustavne stanke 15. srpnja, Sabor raspravlja o prijedlogu izmjena Zakona koji predviđa besplatne osnovne bankarske usluge za građane s redovnim primanjima (plaća, mirovina, socijalna pomoć). Ako zakon bude usvojen, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje osnovnog računa, internetsko i mobilno bankarstvo, podizanje i uplatu gotovine, debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.

Kakav će to utjecaj imati na banke, a kakav na potrošače pitao je portal Zagrebinfo u Hrvatskoj udruzi banaka.

Tamo su rekli da Izmjene i dopune Zakona o usporedivosti naknada predviđaju širok spektar usluga koje će banke morati pružati besplatno svim klijentima s redovnim primanjima na zahtjev.

To znači da neće građani biti automatski oslobođeni plaćanja naknade već će morati podnijeti zahtjev.

Ove usluge mogu biti besplatne na dva načina – otvaranjem osnovnog računa ili ugovaranjem paketa besplatnih usluga za račun na koji građani primaju plaću, mirovinu, stipendiju ili druga redovita primanja.

Banke su dužne klijentima koji već imaju otvoren tekući račun omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga u roku od 10 dana od zaprimanja zahtjeva te bez promjene broja računa, odnosno IBAN-a. U istom roku mogu i odbiti zahtjev za korištenjem paketa besplatnih usluga ako se pokaže da takav paket na području Hrvatske klijenti već koriste

Međutim, na osnovnom računu nije dozvoljeno prekoračenje, odnosno minus, a prilikom otvaranja takvog računa banka će sama odrediti hoće li klijentu ponuditi internetsko ili mobilno bankarstvo. No, ne smiju mu uvjetovati otvaranje i korištenje osnovnog računa ugovaranjem dodatnih usluga – onih koje ne spadaju u popis besplatnih.

Treba reći i da se radi samo eurskom računu pa ako želite na njega polagati strane valute, to nećete moći, a uz njega, između ostalog, ne ide ni kreditna kartica.

Besplatnim paketom građanima će biti omogućen i neograničen broj besplatnih podizanja sredstava na bankomatu svoje banke, a uz to i dva dodatna podizanja sredstava na bankomatu bilo koje druge banke čiji nisu klijent.

Takva obveza nadilazi koncept osnovnih bankarskih usluga i značajno odstupa od uobičajenih regulatornih rješenja, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama članicama EU.

Naknade koje građani plaćaju nisu proizvoljne – one pokrivaju konkretne troškove pružanja usluga, uključujući digitalnu infrastrukturu, rad poslovnica, održavanje platnog prometa i bankomata“, kažu HUB-u.

Očekuje se da će građani zahvaljujući novim mjerama ostvariti određene uštede, dok će banke zbog toga snositi dodatne troškove. Od 2027. godine planira se omogućiti građanima da dvaput mjesečno besplatno podignu gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na vlasništvo banke.

„U ovom trenutku ne raspolažemo s preciznim procjenama financijskog učinka, ali svakako je jasno da će nova zakonska obveza dugoročno stvoriti značajan gubitak u prihodima od naknada“, smatraju u HUB-u.

Građani će, kao i do sada, biti pravovremeno informirani o svim relevantnim promjenama i dostupnim opcijama, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka. „Cijene usluga i proizvoda dio su individualne poslovne politike svake banke te stoga ne možemo predviđati njihovo buduće kretanje. Ipak, važno je napomenuti da sve banke, prema jasno definiranoj metodologiji, dostavljaju strukturu i visinu naknada Hrvatskoj narodnoj banci, koja time ima uvid u promjene i razloge iza njih“, zaključuju u HUB-u, piše Zagrebinfo.