U vremenu kada se sve češće govori o gubitku dodira s tradicijom, zanatima i prirodom, jedan projekt iz srca Hrvatskog zagorja pokazuje da upravo najmlađi mogu biti nositelji kulturne baštine i to na iznimno kreativan način. U Osnovnoj školi Donja Stubica, među šarenim školskim hodnicima, nastao je pravi mali fenomen - 'Stubička ambrela',  kišobran koji nije samo kišobran, nego simbol dječje mašte, zajedništva i povezanosti s lokalnim identitetom.

Entuzijazam i posvećenost

Iza ovog projekta stoji Snježana Štefek Borovčak, diplomirana učiteljica razredne nastave, dugogodišnja voditeljica Županijskog aktiva, izvrsna savjetnica i osoba kojoj se učiteljski poziv ne iscrpljuje u udžbenicima i nastavnim satima. Njezin rad već godinama nadilazi okvire školskog kurikuluma. Ona svojim učenicima ne predaje samo znanje, nego ih uči kako voljeti zavičaj, kako misliti srcem, kako stvoriti nešto što traje. Njezin entuzijazam i posvećenost posebno se očituju kroz rad grupe 'Etnografska škrinjica', koja već 35 godina djeluje u školi, a trenutno broji 21 učenika. Grupa njeguje kulturnu baštinu, surađuje s brojnim muzejima – od Muzeja Hrvatskog zagorja do Starog sela u Kumrovcu i Velikog Tabora – a njihovi radovi redovito putuju na izložbe i manifestacije. Savršen je primjer takvog rada 'Stubička ambrela', spoj tradicije, ekologije, dizajna i suradnje sa širom zajednicom. Ono što je počelo kao školski likovni zadatak pretvorilo se u jedinstveni kreativni projekt. 

Tradicija na kišobranima

Projekt 'Stubička ambrela' započeo je nakon pandemije, kroz temu održivog razvoja.

- Djeca su donosila stare kišobrane, istraživali smo tehnike oslikavanja, a najbolje su se pokazale akrilne boje - kaže učiteljica Štefek Borovčak. Inspiraciju su pronašli u lokalnom krajoliku – motiv japanske trešnje u Stubici. Ubrzo se rodila ideja da se oslikani kišobrani predstave i šire, pa je uslijedila priprema za izložbu pisanica. - Puno smo istraživali drvene igračke. Bit tradicije je, ne da samo kopaš po onome što imaš, nego da nešto osmisliš što će se koristiti kasnije. Dosta smo s likovne strane proučavali crte, ritam i njihov oblik, povezivanje i slično... Kišobrani su ispali fantastično. Svima su se dopali – priča nam.

A onda je tvrtka Hrvatski kišobran, poznata po kvalitetnoj izradi i programu 'Moja mala tvornica', prepoznala potencijal dječjih radova i postavila uvjet – dizajn mora sadržavati tri različita oblika, ali s istim elementima. Nastale su unikatne ambrele s motivom pisanica oblikovanih u krugove i natpisom 'Stubica', koje su odmah privukle pozornost.

Svevremenski suvenir

- Stupila sam u kontakt, trebali smo samo grafičku obradu napraviti. Uvjet je bio da dizajn bude u tri oblika, tri različita dizajna, s trima istim elementima. Mi nismo očekivali takav 'boom', da će oni toliko lijepo izgledali. Meni je bilo užasno teško odabrati jedan kišobran od svih koje su djeca napravila pa sam poslala fotografije od svih i oni su odabrali. Danas Hrvatski kišobran prodaje naše kišobrane - govori učiteljica. Kišobrani su postali pravi hit – prodaju se, nose, a interes je toliki da se već kreće u proširenje projekta. Novi ciklus nosit će natpis 'Hrvatsko zagorje', a zadržat će originalni dizajn.

- Bit će to svevremenski suvenir, s proširenim geografskim značenjem – dodaje Štefek Borovčak.

Projekt će se u jesenskim mjesecima predstaviti kroz manifestacije, a u međuvremenu se priprema nastavak aktivnosti. Cilj je, kaže Štefek Borovčak, ne samo izrađivati predmete, nego njegovati osjećaj za tradiciju, estetiku i zajedništvo.

Ostali projekti

Učiteljica s ponosom ističe i druge projekte grupe – od ukrašavanja pregača, izrade zastava i suvenira poput igračaka, memoryja, puzzli i purana od kaširanog papira, do radionica s vunom i vezom u suradnji. Sve se radi uz podršku roditelja i uz beskrajnu maštu djece.

- Djeca tako razvijaju finu motoriku, osjećaj za estetiku, uče poštovati vlastitu kulturu i lakše prihvaćaju druge. Uvijek naglašavam da prvo treba upoznati svoje, a onda si sposoban primati i razumjeti ostale kulture, da poštuju i uvažavaju različitosti, da znaju prepoznati kič od umjetničkog djela, da se znaju vladati u muzeju, da prepoznaju materijale... Puno je tu odgojnih i obrazovnih ishoda koji se ostvaruju kroz takav način rada.  I da ostanete dijete. To je ključno u ovom poslu – zaključila je učiteljica Štefek Borovčak.
 
'Stubička ambrela' nije tek projekt – ona je ogledalo jednog sustavnog, predanog i osmišljenog pedagoškog pristupa u kojem djeca nisu pasivni slušatelji, nego aktivni stvaratelji. Kroz boje, oblike, motive i suradnje s muzejima i poduzećima, učenici iz Donje Stubice stvaraju proizvode koji imaju tržišnu vrijednost, ali još važnije – emocionalnu i kulturnu vrijednost. Dok se projekt priprema za jesenske manifestacije i novo poglavlje, jasno je da je 'Stubička ambrela' već sada ostavila neizbrisiv trag - u dječjem stvaralaštvu, u lokalnoj zajednici, u srcima onih koji su je vidjeli i ponijeli sa sobom kao suvenir, uspomenu i inspiraciju.