Šampion izložbe meda Josip Krog iz Petrovskog, od iduće godine organizirat će se i Dani zagorskog bagremovog meda u Zagrebu
U dobrim godinama proizvedemo tri do četiri tone meda, no ove je godine proizvodnja podbacila. Pretežno sve prodamo na kućnom pragu. S plasmanom nemamo problema, da imamo još više, sve bi prodali - rekao je šampion Josip Krog
Šampion 16. izložbe i ocjenjivanja meda Krapinsko - zagorske županije, manifestacije kojom se promiče kvaliteta zagorskog meda i zagorski pčelari, a koja je održana jučer u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici, je Josip Krog iz Štuparja u općini Petrovsko. Drugo mjesto s bagremovim medom pripalo je Vinku Ferenčiću, a treće Ivanu Curišu. Obojica nagrađenih pčelara dolaze iz Konjščine.
Josipu Krogu ovo je četvrta titula šampiona te treća pobjeda za redom. Kaže da nema posebne tajne i da je bitno napraviti sve na vrijeme, pustiti malo duže da pčele izventiliraju vlagu da med ne bude prerijedak, a bitna je i česta izmjena sača. - U dobrim godinama proizvedemo tri do četiri tone meda, no ove je godine proizvodnja podbacila zbog mraza i suše. Prodamo sve što proizvedemo, pretežno na kućnom pragu. Da imamo i više, sve bi se prodalo - rekao je Krog. Dragan Bubalo, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu rekao je da su unatoč lošoj pčelarskoj godini i manjem broju uzoraka zagorski pčelari pokazali iznimnu kvalitetu meda, posebno bagremovog. Na ovoj izložbi bilo je upravo i najviše uzoraka meda od bagrema, 42.
Na ovogodišnju izložbu meda pristiglo je 68 uzoraka od 57 pčelara. Zlatnu medalju dobilo je 25 uzoraka, 26 srebrnu, a 17 uzoraka brončanu medalju. Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije Zdravko Bedeniković ocijenio je ovu godinu kao lošu za pčelare zbog elementarnih nepogoda, protiv kojih se ne može, no istaknuo je i problem zapuštenih livada zbog čega nema više onog poznatog meda od livade. Zbog toga bi trebalo, rekao je, na parcelama ponovno zasaditi jednogodišnje medonosno bilje. Rekao je i kako Savez provodi brojne aktivnosti, među kojima se ističe zaštita zagorskog bagremovog meda na nacionalnoj razini te izrada nacionalnih staklenki, što bi trebalo saživjeti od iduće godine. Podršku u ovim aktivnosti pčelarima daje i Krapinsko- zagorska županija, posebice u zaštiti i brendiranju bagremovog meda zagorskih brega, koji zaslužuje, naglasio je krapinsko- zagorski župan Željko Kolar, i europsku oznaku. - Kvaliteta zagorskog meda je izvrsna i ono što mi moramo je dalje raditi na zaštiti i njegovom brendiranju - istaknuo je župan Kolar, najavivši od iduće godine, još jednu manifestaciju, Dane zagorskog bagremovog meda u Zagrebu, kako bi se izvorni zagorski proizvod približio što većem broju kupaca. Župan je pčelarkama i pčelarima poželio dobru iduću pčelarsku godinu s više od stotinu uzoraka, jer je to realna snaga i pokazatelj pčelarstva na području Krapinsko- zagorske županije.
Pozdravne riječio dobrodošlice u ime domaćina poželio je donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić, predstavnik Hrvatskog pčelarskog saveza Saša Petrić, predsjednica Županijske skupštine Vlasta Hubicki, potpredsjednik Hrvatskog Sabora Siniša Hajdaš Dončić. Manifesfaciju je organizirala Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa Savezom pčelarskih udruga KZŽ, pokrovitelj je bilo Ministarstvo poljoprivrede.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Lijepa vijest: Akciji darivanja krvi za žene pristupilo njih 43
TUŽNA VIJEST: Umro je legendarni dr. Marcel Majsec
Kaos na autocesti od Zaboka prema Zagrebu: Više vozila sletjelo s ceste
OB Zabok objavila važnu obavijest za pacijente - stupa na snagu odmah
[FOTO i VIDEO] Nevrijeme se širi Zagorjem: Tuča pogodila više mjesta
Kazneno prijavljena: Djevojka koja je pretukla Filipinca ide u pritvor
Dan općine Mače: ‘Imamo nešto što se ne može kupiti novcem - zajedništvo, bogat društveni i kulturni život’
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek održala prijem za ekipu SD Tekstilca
''Oporuka'' Đurđice Seleš stiže u Mariju Bistricu, rezervirajte kartu
I sutra u Zagorju radovi HEP-a. Evo gdje od jutra neće biti struje
Dan orhideja 2026.
Dođite na Dane orhideja i sretnite tajanstvene stanovnike Strahinjčice
Zašto se plijesan stalno vraća – iako je redovito čistite?
80 godina Ivančice d.d.: Od male ivanečke zadruge do vodećeg proizvođača dječje obuće u Hrvatskoj
City Nature Challenge 2026 – pridruži se i otkrij prirodu oko sebe
