Otvorenjem izložbe u Galeriji grada Zaboka započeli su Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koji i ove godine donose bogat program, koji je najavljen još prošloga tjedna. Vrhunac je naravno dodjela nagrade Gjalski u subotu, a koju će ove godine primiti Ludwig Bauer za roman Dvostruki život Eve Braun.

A manifestacije je danas otvorena izložbom Tomislava Buntaka ''Paradiso resort'', u Gradskoj galeriji Zabok.

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek je rekao da se potvrđuje da su Dani Gjalskog, s jednom iznimkom, uvijek sunčani i lijepi. ''Takav je i naš osjećaj i naš doček ovih dana i svih događanja koja će biti prezentirana svim posjetiteljima ovih dana. Veseli me da su ovdje prisutni učenici i škole zastupljeni iz svih krajeva Zagorja, što govori da još postoji entuzijazam u prosvjetnim redovima i da ga prenose na djecu, koja se javljaju na natječaje i zaslužuju pažnju i dobro čitanje.'' – rekao je Hanžek

Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek je rekla: ''Osim što je je mjesec knjige, listopad je mjesec u kojem slavimo Dane Ksavera Šandora Gjalskog, još jednog našeg velikana, velikana pisane riječi i jako mi je drago što je ovo jedna od najdugovječnijih manifestacija na području KZŽ. Županije je prepoznala ovu manifestaciju kao jednu od interesa i ona je posebno financirana iz proračuna KZŽ, jedna od pet. Ono što mi je posebno drago što su Dani Ksavera Šandora Gjalskog jedna velika književna manifestacija, koja u više dana okuplja umjetnike različitih profila.''

Iva Körbler je s kritičke strane predstavila slikara Buntaka: ''Tomislav Buntak jedan je od najeksponiranijih hrvatskih slikara srednje generacije i njegova je karijera iznimno svestrana i bogata različitim umjetničkim zadacima – od umjetničkih knjiga do murala / zidnih slika, u kojima nimalo ne posustaje još od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Buntakova odluka da stvara izvan bilo kojeg umjetničkog trenda ili kritičarski forsiranih tendencija, posebice ako uzmemo u obzir da se kao mladi slikar javlja u periodu kada se kod nas od strane kustosa ushićeno proklamirala konačna smrt slikarstva – uz pomalo licemjerno odobravanje isključivo geometrijske apstrakcije - bila je iznimno hrabra. Njegov je slikarski rukopis opstao upravo zato jer je bio i ostao jedinstven u cijeloj plejadi hrvatskih slikara svih generacija.''

Sam autor Tomislav Buntak rekao je kako prvi puta izlaže u Zaboku, a zadovoljstvo mu je imati umjetničke projekte u Zagorju. ''Zagorje ima dugu umjetničku tradiciju, posebno vezanu uz barok i dvorce, a danas je jedan od bazena iz kojeg dolaze studentice i studenti na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, a uvijek umjetnice i umjetnici, umjetnička produkcija, stvaralaštvo, kulturne institucije, ukoliko su razvijene jednom kraju daju poseban identitet i zapravo ljudi se puno bolje osjećaju ako su u takvom okruženju, nego u nekim drugim okruženjima.'' O izložbi Buntak je rekao: ''Probali smo se poigrati sa različitim aspektima ljudskih osjećaja, ljudskog života, međusobnog odnosa ljudi… Uglavnom moje slike jesu figurativne, bavim se pitanjima Što čovjek može?, Koliko dobrote i plemenitosti ima u ljudima? Ponekad je plemenitost žarka, a ponekad smirujuća ko povjetarac. Zabavljali smo se i Iva i ja u izboru slika, kako bi mogli sklopiti jedan moment koji do sada nije bio viđen.''

Biografija

Tomislav Buntak rođen je 24. travnja 1971. u Zagrebu. Diplomirao je na Nastavničkom odsjeku, smjer slikarstvo, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. u klasi prof. Miroslava Šuteja.

Tijekom 1991.- 1992. sudjeluje kao pripadnik HV-a u Domovinskom ratu. Od 1997. do 1998. radi kao profesor Likovne umjetnosti u 10. gimnaziji u Zagrebu.

Od 1998. do 2010. radi kao ravnatelj Centra za kulturu i informacije u Zagrebu.

Od 16. veljače 2010. do danas zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radi u umjetničko nastavnom zvanju izv.prof.art.

Član je HDLU- a u Zagrebu od 1996. godine. Dopredsjednik HDLU-a od 2009. do 2018. Godine 2011. sudjelovao je u sklopu HDLU- a u osmišljavanju, pokretanju i organizaciji 1. Bijenala slikarstva u Zagrebu te oblikovao postav hrvatskog dijela izložbe.

Predsjednik HDLU-a u Zagrebu od 2018. godine. Član je mnogih prosudbenih žirija, komisija i vijeća.

Od svibnja 2016. obnaša funkciju prodekana za upravu i financije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Od listopada 2018. do danas obnaša funkciju dekana Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Boravio je na brojnim seminarima, stipendijama i studijskim boravcima (New York, Tokio, Leipzig, Peking). Do sada je imao preko šezdeset samostalnih i sedamdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Autor je mnogih istaknutih murala u sakralnim i javnim prostorima u Hrvatskoj.

Sudionik je okruglih stolova i tribina gdje iznosi svoja mišljenja o slikarstvu danas, ali i o općenitoj situaciji u kulturi i društvu.

Nagrade i priznanja

1994. Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu

1996. Nagrada XXIV. Salona mladih

1997. Nagrada Zagrebačke banke, diplomski rad

2005. Nagrada hrvatske sekcije AICA (Međunarodne udruge likovnih kritičara) na 39. Zagrebačkom salonu

2008. Nagrada Kabineta grafike na 4. hrvatskom trijenalu crteža

2009. Nagrada "Vladimir Nazor" za najbolju samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu; Odlikovanje "Red hrvatskog pletera"

2012. Pasionska baština, druga nagrada

2017. SFERAKON, posebna nagrada za uređenje Subspace hostela (zajedno s Hrvojem Krlićem )

2017. Odlikovanje “Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića”

U nastavku tjedna u programu su između ostalog i foto natječaj, radionice, kazališna predstava Teatra Exit, koncert Mije Elezović, promocije te najznačajniji dio, svečana dodjela nagrade, u subotu.

Donosimo i cijeli program