Prethodni članak
Sljedeći članak

Država za 1,8 milijuna kuna otkupila bastion kompleksa Veliki Tabor


Dvor Veliki Tabor jedan je od najljepših i najprepoznatljivijih zaštićenih spomenika kulture ne samo na području Hrva


Dvor Veliki Tabor jedan je od najljepših i najprepoznatljivijih zaštićenih spomenika kulture ne samo na području Hrvatskog zagorja i Hrvatske nego i izvan naše zemlje. Kasnosrednjovjekovni plemićki grad sagradila je obitelj Rattkay u prvoj polovici 16. stoljeća.

No, osim samih zidina Velikog Tabora koji je pod ingerencijom Ministarstva kulture, cjelinu je činilo još nekoliko gospodarskih zgrada, peterokutni bastion te okolno zemljište.

Sjedinjavanje

Kako bi se sjedinio cijeli kompleks, Vlada Republike Hrvatske interventnim je novcem iz proračunskih rezervi dala Muzejima Hrvatskog zagorja 1,849.273,83 kune kako bi otkupila peterokutni bastion i 825 četvornih metara pripadajućeg zemljišta. Velikotaborski peterokutni bastion predstavlja jednu od najvažnijih renesansnih dogradnja na Velikom Taboru.

Njegova je uloga bila spriječiti potencijalne napadača da se najlakšim, jugozapadnim prilazom približi kompleksu Velikog Tabora, zauzme utvrđena vrata i s te strane ugrožava jezgru grada. Sagrađen je u drugoj polovici 16. stoljeća, Bastion ima ukošeno podnožje te kordonski vijenac koji odvaja prizemlje od kata.

Nad vijencem se nalaze topničke strijelnice, po dvije na zapadnoj i južnoj strani, a nad njima su i manji otvori. Istočno od bastiona podignuta je uz južni potez zida gospodarska zgrada. No, kako doznajemo od ravnateljice Muzeja Hrvatskog zagorja Goranke Horjan, u otkupu nekretnina se ne namjerava stati. Namjera im je, bude li novca, da ove ili idućih godina kupe i zemlju i nekretninu koja je nekoć bila gospodarski objekt unutar vanjskog obrambenog prstena. Riječ je o nešto više od tisuću četvornih hvati zemlje i gospodarskoj zgradi veličine otprilike 200 četvornih metara.

Uža jezgra

Oko kasnogotičkog palasa Velikog Tabora sagrađene su i četiri polukružne renesansne kule i sjeverni ulazni dio. Uža gradska jezgra bila je omeđena rubnim obrambenim zidom koji se protezao dijagonalno od zapada prema istoku. Zid je bio opremljen brojnim strijelnicama kroz koje je posada mogla kontrolirati prilazne obronke. Na zapadnom kraju bila je smještena ulazna kula u čijoj se blizini s njezine južne strane nalazio i peterokutni bastion.

Izvor: Večernji list

Još članaka iz "Desinić"

Facebook