Prethodni članak
Sljedeći članak

Zašto nastaju grmljavinske oluje?

Najprije ukratko objasnimo proces nastanka konvektivnih oblaka koji nam donose grmljavinske pljuskove. Dizanjem toplog i


Najprije ukratko objasnimo proces nastanka konvektivnih oblaka koji nam donose grmljavinske pljuskove. Dizanjem toplog i vlažnog zraka s tla on se pretvara u oblak kumulus koji pod povoljnim atmosferskim uvjetima nastavlja rasti, a kapljice vode i kristali leda u njemu postaju sve krupniji. Uzlazna struja zraka (koja je i omogućila nastanak samog oblaka) zadržava ih i gura u još više slojeve atmosfere. Dio oblaka poprima pozitivan, a dio negativan električni naboj pa počinju izbijati munje između dijelova oblaka ili između oblaka i tla. U tom stupnju već se razvio olujni oblak – kumulonimbus. Kad kapi kiše ili komadi leda postanu preteški i savladaju “vjetar s tla“ koji ih je držao u zraku, kreću prema tlu u jakoj silaznoj struji koja dolaskom na tlo izgleda kao snažan pljusak kiše ili tuče često praćen vrlo jakim udarima vjetra. Dakle, ona topla i vlažna struja zraka prema nebu, koja nam je nevidljiva, rezultira nastankom oblaka koji u svom zrelom stadiju vraća svu vlagu koju je usisao s tla na početku priče, nažalost ponekad s teškim posljedicama. Grmljavinski oblak u pravilu živi manje od sat vremena, može biti izoliran, no često se oni okupljaju u skupine koje se obnavljaju pa nevrijeme potraje i zahvati šire geografsko područje. Spomenimo da kumulonimbusi mogu biti deblji od 12 km, ponekad i preko 15, a mogu sadržavati energiju ekvivalentnu nekoliko atomskih bombi!

Uzrok nevremena

U drugoj polovici lipnja zaredalo se nekoliko jačih grmljavinskih nevremena na području sjeverozapadne Hrvatske zbog kojih ljudi s pravom strahuju za urod i imovinu. Vidjeli smo kakve štete je nevrijeme donijelo području Varaždina i Zagorju, najviše oko Bedekovčine i Marije Bistrice. Te oluje nastale su zbog prisustva vrućeg zraka iznad naših krajeva koji je istovremeno i nestabilan zbog blizine frontalnih poremećaja s vlažnim i hladnijim zrakom koji su se zadržavali nad alpskim područjem gdje je, osobito u Austriji, također bilo jakih oluja. Taj vlažniji i hladniji zrak povremeno je preko Alpa “procurio“ i do sjevernih krajeva Hrvatske. Zamislimo vruću ploču na kuhinjskom štednjaku na koju kapnemo hladnu vodu. Reakcija je nagla i žestoka. Nešto slično se događalo proteklih desetak dana – slikovito rečeno naš dio Europe je bio pregrijana ploča, a sjevernije od Alpa lonac hladne vode s probušenim dnom. Gdje i kada će nastati takva oluja vrlo je teško prognozirati s uspjehom budući da olujni oblak može nastati iznad nekog područja u samo desetak minuta bez ikakve prethodne naznake, a nakon što iz njega padne pljusak jednako se brzo može i raspasti.

Što dalje?

Mjesec lipanj poznat je po čestoj pojavi grmljavinskih pljuskova. On je u kopnenoj Hrvatskoj najgromovitiji mjesec u godini, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prosječno i najkišniji iako je mnogima to teško povjerovati jer većina kiše padne u kratkim, ali jakim pljuskovima pa nemamo dojam kišovitog vremena.

A što možemo očekivati od srpnja na čijem smo početku? Precizan odgovor na to pitanje nemoguće je dati. Vjerojatno će i srpanj biti topliji od prosjeka, po nekim sezonskim prognozama možda i sušniji. No, to ne znači da neće biti prodora svježijeg zraka praćenih grmljavinskim pljuskovima, osobito u naše sjeverne krajeve što je i tipično za najtopliji mjesec u godini kad takvi frontalni poremećaji rijetko stignu do juga naše zemlje. Nama na kopnu dobrodošlo osvježenje, u Dalmaciji često donese probleme s požarima koje uzrokuju udari groma bez kiše i bura koja zatim raspiri požar. Nevrijeme je uvijek moguće pri nailasku hladnog zraka na toplu podlogu, a Zagorje je geografski smješteno tako da je prvo izloženo prodorima sa sjeverozapada. Unatoč tome nadamo da će oluja i neželjenih posljedica biti što manje.

Za Zagorski list, Kristijan Božarov (predsjednik Crometeo udruge)

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook