Zagorska loza je najbolja
U sklopu projekta ´´Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja kojeg zajednički
U sklopu projekta ´´Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja kojeg zajednički provode Krapinsko-zagorska županija i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Županijske gospodarske komore Krapina, ovog su se utorka u Donjoj Pačetini na imanju vinogradara Josipa Grozaja sadile autohtone sorte vinove loze. Prvi trs mirkovaču u ´banku gena´ posadila je županica Sonja Borovčak. Poželjeli su mu dug život i kvalitetno vino.
Sadili i učenici
- Projekt je započeo 2006. godine kada su pronađene autohtone sorte vinove loze i kada se krenulo s obilježavanjem tih cijepova. Projekt će trajati tijekom godine, a sljedeće dvije će se dopunjavati. Agronomski fakultet radi posao revitalizacije i kolektivizacije vinove loze koje polako nestaju, a uz ovakvu sadnju one će se očuvati – rekao nam je Darko Preiner s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. U sadnji loze pripomogli su i učenici Srednje škole Bedekovčina, Poljoprivredno učilište.
Kako je rekao i sam njihov voditelj Slavko Vinković, učenici Poljoprivrednog učilišta upoznati su sa svim sadržajima koji se zbivaju u našoj županiji, a kao budući gospodarstvenici i vinogradari u programu nastave imaju teoretski i praktični dio, te su danas pokazali praktični dio sudjelujući u sadnji vinove loze.
Parcela gdje će rasti zagorske autohtone sorte vinove loze koja će dati fino konzumno zagorsko vino, tako barem misle zagorski vinogradari (načuli smo) u vlasništvu je Pačetanca Josipa Grozaja, vinogradara udruge Sveti Križ Začretje koji je prvi dao na svoju oranicu od dva i pol hektara zasaditi stare sorte loze. ´Plac´ je idealan jer se nalazi na 205 metara nadmorske visine, što je priča Grozaj, idealno pozicija za sadnju vinograda. Grozaj godišnje proizvodi 25 tisuća litara vina. Sljedeći korak je proizvodnja cijepova autohtonih sorata Hrvatskog zagorja. Prof. dr. Edi Maletić, prodekan s Agronomskog fakulteta pohvalio je zagorsko vino. Istaknuo je kako je cilj očuvati još uvijek živuće stare sorte vinove loze.
Povratak tradiciji
– Sorte loze ispitali smo genetički i zdravstveno i proizveli najbolje sadnice koje će danas biti posađene u prvu ´banku gena´ autohtonih sorata Hrvatskog zagorja. Hrvatska je bogata sortama vinove loze. Mnoge su sorte nažalost nestale i nestaju, zato smo mi krenuli u spašavanje i revitalizaciju. Za nekoliko godina procjenjivat ćemo njezinu kvalitetu i od svake sorte izabrati najvrednije i ponuditi proizvođačima da oplemene svoj asortiman, kao i ponuditi proizvod na međunarodno tržište - rekao je prof. Maletić i naglasio kako je Zagorje Bogom dan kraj za proizvodnju grožđa i vina.
Posađeno je šestotinjak trsova, 27 različitih genotipova zagorskih autohtonih trsa: dišuće beline, roze embrine, bijele i roze zelenike, črnine i dr. sorata.
- Znanje, iskustvo i tradicija idu zajedno. Vraćamo se tradiciji, i to ne samo u sadnji vina, već to činimo i u drugim područjima – rekla je županica Borovčak i poručila da smo na dobrom putu da jednog dana krstimo i damo novo ime autohtonom zagorskom vinu koje će se piti i van Europe.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Popularni trgovački lanac zatvara sve trgovine u Hrvatskoj
Potres probudio susjede, osjetio se i u Zagorju: 'Udar, tutnjava i podrhtavanje'
Dvorac u Zagorju na aukciji. Ovo je početna cijena
Andrej Plenković: 'Rastemo duplo brže od Europske unije'
[FOTO] Plenković stigao u Zagorje
Neće znati što će s novcem: Ovih 5 znakova u sljedećih 7 dana čeka nezapamćen dobitak
Zagorec KR rutinski izborio finale kupa protiv Bedekovčine
[FOTO I VIDEO] Obilježena 36. obljetnica HDZ-a KZŽ. Plenković: 'Cilj je 1600 eura prosječne plaće'
'Šnajderica Mica' stiže u Veliko Trgovišće: Čeka vas večer smijeha uz Dramsku udrugu Kaj
Krenule prijave za kul kamp u Zagorju: Djevojčice ovdje stvaraju, kodiraju i inoviraju
Izvučen dobitnik: Evo tko osvaja ove vrhunske INKOP cipele
Med Contour Multipower: nekirurško oblikovanje tijela uz posebnu promotivnu ponudu
Poziv na predstavljanje vodiča za šumovlasnike
Ruralno. Zeleno. Digitalno. Održivo. - FUTURRA Požega – studij za karijeru budućnosti
Što učiniti ako pronađete ptića?
