Prethodni članak
Sljedeći članak

Svestrani Pristivčan izrađuje ograde od šiba kakve su se radile u doba djedova i baka

Ovo je stara tradicijska ograda kakve su ljudi radili nekad na selu. Radile su ih pretežno siromašnije obitelji koje nisu imale novaca za bolju ogradu, pa su ih izrađivali od šiba i gacijevih kolaca što je bilo najjeftinije, otkrio je Petar


Petar Prebeg (61) iz Pristave pokraj Tuhlja, bavi se skupljanjem starih predmeta koje sam restaurira. U svojoj zbirci im nekoliko stotina strainskih predmeta, koje namjerava izložiti u vlastitom malom muzeju. No, osim što skuplja starine ovog svestranog Pristavčana zatekli smo prošlog tjedna kako u dvorištu OŠ Lijepa naša u Tuhlju ograđuje prostor školskog vrta ogradom od šiba kakve su se izrađivale u doba naših djedova i baka.


– Ovo je stara tradicijska ograda kakve su ljudi radili nekad na selu. Radile su ih pretežno siromašnije obitelji koje nisu imale novaca za bolju ogradu, pa su ih izrađivali od šiba i gacijevih kolaca što je bilo najjeftinije. Ograda se plete isto kao košare ili koševi za nošenje kukuruza. Ograda bez problema može izdržati bez da počne pucati i do 10 godina– rekao nam je ovaj vrijedni Pristavčan.

Za njenu izradu potrebnu je znanje, trud, ali i vremena. Za 4 metra ograde, kaže Petar, potrebno mu je 2 do 3 sata. - Šibe nisu iste dužine. Ima ih od 3 do 4 metra, ali poželjno je da su čim dulje. Tako pletem ogradu na visinu od 50 cm, što je za jedan mali školski vrt koji će lijepo izgledati sasvim dovoljno. Kolci se stavljaju na 40 ili 50 cm razmaka, a obavezno moraju biti od gacije jer je žilava i čvrsta te dugo traje, pogotovo ako se ne oguli kora– poučio nas je Petar.

No, Petar nam je otkrio da postoje još dvije vrste vrsta starinskih ograda kakve su se radile prije 200-300 godina. – Za jednu su se koristili ravni gacijevi kolci koji su su oštrili i s donje i gornje strane te su se pikali u zemlju jedan do drugoga. Postoji i ograda koja se izrađivala od crvene šibe kojom se pletu košare. Za nju su se koristili tanji kolci koji su se postavljali na manji razmak, i onda se to plelo. Radio sam sve tri vrste ograda. Takve ograde i način njihove izrade možete naći u literaturi, a mogu se vidjeti i u starim filmovima i serijama. Istu ogradu kakvu radim u školskom dvorištu u Tuhlju može se vidjeti i u „Gruntovčanima“– rekao nam je Petar zahvaljujući kojem tradicionalni načini izrade ograda nisu zaboravljeni.

Još članaka iz "Županija"

Facebook