Prethodni članak
Sljedeći članak

Vozački ispiti: Zagorci najbolji, a Dalmatinci najlošiji

Po prolaznosti na vozačkim ispitima prvo mjesto zauzeli su vozači Donje Stubice i Oroslavja budući da je čak 95 posto ta


Po prolaznosti na vozačkim ispitima prvo mjesto zauzeli su vozači Donje Stubice i Oroslavja budući da je čak 95 posto tamošnjih kandidata iz prvog pokušaja položilo teorijski dio ispita, dok ih je 66 posto položilo vozački dio testa također od prve.

Posljednje mjesto zauzeli su stanovnici Trogira i Kaštel Sućurca, od kojih je samo 34 posto u prvom pokušaju položilo teorijski dio ispita i 38 posto vozački dio testa.

Navedene brojke samo su dio prvog HAK-ova istraživanja o prosječnoj prolaznosti kandidata za vozača u gotovo 200 autoškola smještenih u svim dijelovima Hrvatske. Neslužbeni rezultati opsežnog istraživanja, koje se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2005. do 30. lipnja 2006., trebali bi, kako kažu u HAK-u, svim budućim vozačima prilikom odabira autoškole omogućiti uvid u njezine rezultate.

- Želimo ljudima pružiti objektivnu i realnu informaciju o autoškolama na razini cijele Hrvatske. Ova analiza će ujedno disciplinirati autoškole, nakon čega će polaganje vozačkih ispita biti mnogo transparentnije - rekao je glasnogovornik HAK-a Alan Vojvodić.

Istraživanje otkriva i niz nelogičnosti u procesu polaganja ispita. Tako je samo 27 posto kandidata iz autoškole Rally iz Imotskog uspjelo položiti u prvom pokušaju teorijski dio testa, dok ih je 60 posto to uspjelo u vozačkom dijelu. Slično je i u Orahovici, gdje je 21 posto kandidata uspjelo položiti teoriju od prve, dok ih je 50 posto to uspjelo u vozačkom dijelu.

Što se tiče vozača u velikim gradovima u Hrvatskoj, Osijek prednjači budući da je 70 posto tamošnjih kandidata položilo teorijski dio testa iz prve, kao i 58 posto kandidata u vozačkom dijelu. Samo 49 posto Zagrepčana položilo je “vožnju” u prvom pokušaju.

Vojvodić smatra da su razlozi vanjski faktori kao što su veličina mjesta, različiti vremenski uvjeti te različita cestovna i prometna infrastruktura.

Izvor: Jutarnji list

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook