Prethodni članak
Sljedeći članak

Rastave se uobičajile i u patrijarhalnom Zagorju

Prema popisu iz 2001. godine broj rastavljenih se s godinama povećava tako da imamo više rastavljenih, nego ´sasta


Prema popisu iz 2001. godine broj rastavljenih se s godinama povećava tako da imamo više rastavljenih, nego ´sastavljenih´, a svaki treći ili četvrti brak se razvrgava. Kao najčešći razlozi razvoda u Hrvatskoj navode se neslaganje karaktera, muževo konzumiranje alkohola, utjecaj muževih roditelja na brak, nezadovoljstvo seksualnim životom itd. Nekad davno nije bilo tako.

Moderna vremena

- Ženilo se ili udavalo jer su tako odredili roditelji, a ljubav je bila sporedna stvar. Pucu je zakapario otac hranitelj, a mladenka je morala biti zadovoljna odabirom zaručnika. I bez obzira što joj nije bio pri srcu, ostali su živjeti skupa i stvarati obitelj, a razvod uopće nije dolazio u pitanje. Sad se mladi žene puni ljubavi jedan prema drugome, ali ta njihova ljubav nekak denes brzo splasne – ispričala nam je baka Danica kad smo je upitali što misli o današnjim brakovima.

– Prave svadbe su se održavale u vatrogasnim domovima, jer se govorilo da ljubav zagorskih mladenaca tak plamti da vatrogasci uvijek moraju biti spremni, dok je to danas preprosto za naše mlade, ipak je u hotelu puno bolji komfor. Svadbe su se spremale u rano proljeće ili kasnu jesen kad nije bilo toliko posla na njivama, a znale su trajati po par dana – prisjetila se Danica, koja nam je ispričala i jedan vic. Upitala nas je znamo li kakva je razlika između zagorske svadbe i zagorskog sprovoda. Kak nismo znali, pojasnila je: ´´Na zagorskoj svadbi je jedan pijan više´´.

Bez obzira na statističke podatke, savjete i razočaranja mnogih, kada se dvoje mladih vole od njih se očekuje da to na neki način i ozakone i daju službeni pečat. Došla su moderna vremena. Prvo, ako želite imati lijepu raskošnu svadbu o kojoj će svi pričati trebate imati novaca. Za to postoje krediti.

Prvi korak prema oltaru je odluka u kojoj se crkvi mladenci žele vjenčati. Svećenik će vam dati upute o potrebnim dokumentima i religijskim obredima koje morate proći prije vjenčanja. Jedan od važnijih je zaručnički tečaj o kojem nam je nešto više rekao đakon u Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici Andrija Jandreuš.

Poduka

– Tečaj za brak je tečaj koji priprema biskupska konferencija i obvezatan je ukoliko želite sklopiti crkveni brak. Tečaj može biti proveden i kao vjeronauk, ali se preporuča kao tečaj koji traje tri subote i tri nedjelje. Na tečaj kojeg provodi Centar za brak budućim mladencima dolaze govoriti dva bračna para, muž i žena koji prepričavaju svoja iskustva iz braka, probleme s kojima se najčešće susreću, dobre i loše strane – ispričao je đakon Andrija Jandreuš.

- Drugi bračni par u kojem je supruga doktorica psihologije govori se o braku s psihološkog aspekta. Na tečaj dolazi i ginekologica koja budućim supružnicima govori o sredstvima kontracepcije, zaštiti žene u trudnoći, kada se pobačaji odobravaju, a kada ne i drugim zdravstvenim temama. Na jednom od tečaja je prisutan i svećenik koji govori o svetosti sakramenta ženidbe, te što crkva od mladih traži kad ulaze u brak. To je jedan program koji postoji u cijeloj katoličkoj crkvi, samo što po pojedinim državama traje vremenski različito. Primjera radi, u Americi pripreme mladih za brak traju po šest mjeseci – objašnjava đakon.

- Centar za brak zaručničke tečajeve provodi od 1982. godine, a službeno ih biskupska konferencija provodi od 90-ih godina. Tečajevi pripreme za brak u najvećem nacionalnom svetištu, Mariji Bistrici, održavaju se u veljači, svibnju, rujnu i studenom i mogu doći zaručnici od bilo kuda. Na zadnjem zaručničkom tečaju u veljači bilo je 90 parova – rekao je đakon Jandreuš.

Povijest nam donosi podatke o tome kako se brak razvijao, poznat je monogamijski oblik, oblik poligamije -jedan muž više žena, poliandrija - jedna žena više muževa. Od najstarijih vremena brakovi su se sklapali po mjesnim običajima, kada još nije bilo društvenih institucija i po određenim normama i slično. Da su se nekad brakovi sklapali u baš i ne ´sretna vremena´, kad se mladenci nisu ni poznavali, već su u svemu kumovali roditelji i da se vremena mijenjaju slaže se i vlč. Josip Komorčec-Pepek, župnik u Bedekovčini.

´Idu širom zbog zasićenosti´

- Brak je životna zajednica muškarca i žene, a rađanjem djece on se proširuje i postaje obitelj, a obitelj je temelj svakog društva. Kada je obitelj biološki reproduktivna ona donosi nove živote, a na tome počiva i jača svaka društvena zajednica, država, crkva i narod – definirao je brak vlč. Pepek.

- Prvi cilj ženidbe je rađanje, odgajanje djece i međusobna pomoć - rekao je župnik Komorčec i dodao kako danas ima udruga koje žele izjednačiti svoje životne zajednice s brakom. Nema ništa protiv ljudskih sloboda, ali to ne može biti brak, jer se iz tog njihovog braka ne može stvoriti novi život, rekao je vlč. Komorčec.

Prokomentirao je i velik broj rastava braka.

– Nekada je bila velika odvojenost između mladića i djevojke i mladić joj se nije smio približiti. Nije imao prilike, jer je bio pod kontrolom njezinih roditelja. Danas curice i dečki sjede zajedno u osnovnoj školi, u gimnaziji, na fakultetima , odlaze zajedno na more. U tom smislu zbližavanja nema više nepoznanica. U braku se nakon nekog vremena javlja osjećaj zasićenosti, stvaraju se nepotrebne tenzije i mnogi idu širom – govori župnik.

- I dalje se šesta Božja zapovijed ´Ne sagriješi bludno´ smatra grijehom, a svaki čovjek ima svoju savjest koja mu govori što je dobro, a što nije. Grijesi duha daleko su teži nego grijesi tijela - prokomentirao je vlč. Komorčec stupanje u intimne odnose prije braka.

- Prije se gledalo na brak kao na svetinju. I kod nas na selu je danas više rastava. Situacija je loša, ali mogla bi biti i gora – zaključio je vlč. Pepek.

Na kraju je mladima savjetovao da braku pristupe ozbiljno, jer sklapanjem ženidbe ulaze u ciklus životnog nastajanja. Nastavljaju tamo gdje su njihovi roditelji stali, stvarajući nove živote.

Broj sklopljenih brakova

1971. 37.701
2005. 22.128
2006. 22.092


Broj rastavljenih brakova

1971. 5.427
2005. 4.483
2006. 4.561

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook