Na izmaku ljeta, u rujnu, tišinu ekološki zaštićenog područja Zelenjaka s dominantnom Cesarskom gorom i drevnom utvrdom Cesargradom, narušavali su udarci dlijeta i krampova i struganje lopatama i žlicama o kamene zidine, urušeno kamenje i šutu. Time su najzad krenula arheološka istraživanja kao predradnja za djelomičnu obnovu Cesargrada, urušene povijesne utvrde koja izgledom neodoljivo podsjeća na krezubog starca. Opsežne radove arheoloških istraživanja, sanacije i obnove izvodi Konzervatorski zavod Hrvatske, a autor projekta i voditelj radova je Robert Čimin, mr. arhelogije iz Zagreba.

S tim u vezi, u Planinarskom domu Cesargrad upriličen je sastanak s novinarima. Nakon adrenalinskog pothvata oko fotografiranja ostataka utvrde - okrljaka i visećih stropova koji su izgledali jezivo opasni, kao i zmije otrovnice (koje su, izbjegavajući sukob interesa , potražile neko sigurnije skrovište), čuli smo zanimljivu priču o Cesargradu, naporima koji su se činili i čine se da se otrgne zubu vremena i sačuva za buduća pokoljenja. S novinarima su razgovarale Brankica Greblički, članica Poglavarstva i predsjednica Odbora za kulturu, turizam i biološku zaštitu Grada Klanjca, jedna od najvatrenijih zagovornica zaštite oronulog Cesargrada i Snježana Ricijaš, voditeljica turističkog ureda i tajnica Turističke zajednice grada Klanjca.

Inicijalna sredstva

Cesargrad je jedna u nizu utvrda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje svakim danom sve više propadaju i nestaju s lica zemlje. Vrijeme je prolazilo, pučanstvo je urušeno kamenje odvozilo za gradnju vlastitih kuća i gospodarskih zgrada pod Cesarskom gorom. Još daleke 1965. godine Cesargrad se preventivno pokušalo zaštititi, ali se ništa nije poduzimalo. Tek 2005. klanječko Poglavarstvo osigurava početna financijska sredstva, a Konzervatorski zavod u Zagrebu sljedeće godine šalje prof. Marijana Orlića da obavi potrebne radnje s Katastarskim odjelom u Klanjcu. Na osnovi njegova prijedloga Konzervatorski odjel u Krapini 13, rujna 2007. godine izdaje rješenje kojim se srednjevjekovna utvrda Cesargrad stavlja pod preventivnu zaštitu do 2013. godine. Bio je to poticaj neumornim aktivisticama Brankici Greblički i Snježani Ricijaš da u sprezi s istomišljenicima učine sve da se ova utvrda sanira i donekle obnovi. Tako je Grad Klanjec iz proračuna za ovu godinu izdvojio 40.000 kuna, a Krapinsko-zagorska županija 10.000 kuna. Tim skromnim sredstvima započela je akcija spašavanja urušene utvrde. Prema planu radova predviđeno je da se u sljedećih pet godina, sredstvima u visini 900.000 kuna, obave arheološka istraživanja i građevinska konzervacija utvrde. U prvoj polovici rujna, u desetak dana u skladu s vremenskim prilikama obavljene su predradnje za daljnja arheološka istraživanja i građevinsku konzervaciju.

Prvi radovi

- Obavili smo manji opseg radova u unutrašnjosti utvrde, prvom katu i vanjskom temeljenju četvrtaste s/z kule. Prvo smo obilježili geodetske fiksne točke za potrebe prostornog dokumentiranja arheoloških iskopavanja i postojećih zidova, očistili utvrdu od niskog grmlja i raslinja i uklonili stabla koja su ugrožavala statiku zidova. Čistili smo vrhove i lica zidova prvog kata četvrtaste kule, vani iskopali dvije uzdužne sonde uzduž ove kule i krenuli s iskopavanjima. Već na prvom katu kule pronađeni su zanimljivi ostaci keramičkog posuđa, kaljevih peći, bakrena igla, koštana ukosnica i krhotine vitražnog stakla. Osobito je zanimljiva krhotina majoličkog tanjura, na kojem je čak ispisana godina 1567., dakle 6 godina prije Seljačke bune. Ovo je vrijedan povijesni dokument, koji potvrđuje vrijeme života u utvrdi - kazao je mladi i uspješni arheolog Robert Čimin, kojem pomažu i kolege iz njegova Zavoda Luka Bekić i Vinko Madiraca.

Arheološka iskopavanja dobit će se jasan uvid u karakter i vremenski raspon trajanja utvrde, a konzervacija bi se usredotočila na najviše zidove i najugroženije točke utvrde kojima najviše prijeti urušavanje.

Radovi će se nastaviti na proljeće konzervacijom vanjskih i unutarnjih zidova spomenute kule, izradom kape na vrhovima zidova prvog kata, fugiranjem konzerviranih zidova, te na arheološkom iskopavanju temelja zidova južnog dijela palasa i sjevernog zida gradske jezgre i njihova konzervacija kao i drugi radovi. Petogodišnji projekt samo je početni dio jednog dugogodišnjeg projekta koji bi za krajnji cilj imao cjelokupno arheološko istraživanje, građevinsku konzervaciju i na kraju prezentaciju utvrde Cesargrad kao dio turističke ponude klanječkog kraja.

Sablasna utvrda krije mnoge tajne

Ne zna se točno kada je Cesargrad izgrađen na Cesarskoj gori na visini 471 metara nadmorske visine, ali se pretpostavlja da je to bilo početkom 14. stoljeća. Prvi puta se spominje tek 1399., kada ga grof Žigmund Luksemburški daruje grofu Hermanu Celjskom. Slična utvrda Kunšperk (Köningsberg) nalazi se preko rijeke Sutle par stotina metara jugozapadno od Cesargrada na slovenskoj strani. Izvan dosega Turaka, štitili su od njihove najezde prolaz ka Celju, Ptuju, i dalje prema Beču. Nakon propasti Celjskih 1456. Cesargradom gospodari Andrija Baumkircher, što mu potvrđuje i Matija Korvin. 1463. njega nasljeđuje sin Juraj koji Cesargrad po oporuci ostavlja ostrogonskom nadbiskupu Tomi Bakaču 1492. godine, no Bakač se za posjed pravno izborio tek 1521., a odmah potom umire i ostavlja Cesargrad sinovcu Petru Erdödyju.

U sljedeća dva stoljeća nema zabilježenih bitnih događaja, sve do Seljačke bune 1573. Vojni zapovjednik bune Ilija Gregorić kanio je pridružiti ustanicima četu Cesargrada, kojeg osvaja i spaljuje 29. siječnja 1573. Nakon gušenja Seljačke bune, Cesargrad se ponovo naseljava i popravlja od strane Erdödyjeve udovice Barbare, okrutne crne» grofice , ali je već početkom 17. stoljeća potpuno napušten, a život seli u izgrađene Nove Dvore Cesargradske kod Klanjca.