Prethodni članak
Sljedeći članak

Kovač Božidar: 'Mladi ne žele ulaziti u ovaj prljav, težak i slabo plaćen posao'

Iako ima dva sina, oni nisu bili zainteresirani za kovački zanat i izabrali su druga zanimanja, što znači da će Božidar ostati bez kovača nasljednika. No, jednaka je situacija diljem Hrvatskog zagorja, ali i u drugim županijama u Hrvatskoj

Kada je nakon brončanog doba padom užarenog meteorita na zemlju, 5000 godina prije Krista otkrivena željezna rudača, krenulo je željezno doba. Počelo se talenjem i kovanjem željeza, a s time razvijati i kovačko obrtništvo. Drevni kovači su dakako prvenstveno kovali oružje i alatke, potkivali konje, a poneki od njih su u nuždi strankama vadili i pokvarene zube.

Kovači su nekada imali pune ruke posla

U novije vrijeme, brzim razvojem metalno - prerađivačke industrije i osobito proizvodnje automobila nestajali su kovači, a samo rijetki su ostali i kovali željezne ograde, okivali kotače zaprežnih vozila, obruče za drvene posude i bačve, uporabne predmete za domaćinstva i suvenire.

- Mnogi kovači koji su do pojave brzog tehnološkog napretka imali pune ruke posla, postupno su zatvarali svoje čađave radionice, napuštajući svoj mukotrpan posao štetan po zdravlje, uz skromnu nagradu - rekao nam je 66 – godišnji Božidar Kopun iz Zagorskih Sela. Kovački zanat izučio je kod majstora Nikole Bračuna u Plaviću i u slovenskom Velenju, ali vlastiti obrt nikad nije otvarao te se zapošljavao u metalno - prerađivačkoj industriji, radeći za sigurnu i redovitu plaću, najviše u kovačnici kumrovečke Valjaonice, u kojoj je dočekao i svoju skromnu mirovinu. U svoju improviziranu kovačku radionicu tek ponekad ulazi, laćajući se kovačkih kliješta, čekića, nakovnja i raspirivača vatre (ventilatora).

Kovani suveniri atrakcija za turiste

Sad kad je u mirovini, skuje poneku metalnu ogradu, rešetke za prozore i slično, ali ponajviše ručno izrađene ukrasne predmete i suvenire - svijećnjake, lustere, velike i male potkove kao simbole sreće i druge proizvode od željeznih šipki koje nudi na svom štandu u Dvoru Veliki Veliki Tabor. - S Muzejom "Staro selo" Kumrovec sklopio sam pogodbu o predstavljanju tradicijskog kovačkog obrta za vrijeme posjeta većih skupina i drugih aktivnosti prema programu rada ove turističke destinacije - dodao je majstor Božo, pohvalivši se kako je sa Etno udrugom "Zipka" bio i u Gabrovu u Bugarskoj u okviru međunarodne kulturne suradnje. Na kraju je zaključio kako je od mnoštva izučenih kovača, danas teško naći koju privatnu obrtničku kovačnicu. Mladi ne žele ulaziti u ovaj prljav, težak i slabo plaćen posao te biraju druga zanimanja. - Imam dva sina koji nisu bili zainteresirani za kovački zanat, te su izabrali druga zanimanja, što znači da ću ostati bez kovača nasljednika. I ne samo ja. Tako je diljem Hrvatskog zagorja, pa i u ostalim županijama u Hrvatskoj - zaključio je svoju priču umirovljeni kovač Božidar Kopun.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

Autoceste A1, A6 Rijeka-Zagreb, Jadranska magistrala (DC8), državna cesta DC1, stara cesta kroz Gorski kotar (DC3), Krčki most i Paški most otvoreni su za sve skupine vozila. Kolnici su mjestimice mokri ili vlažni i skliski. Mogući su odroni,...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program