Iza Muzeja Hrvatskog zagorja uspješna je godina s rekordnim brojkama posjetitelja, a predstavio ju je, kao i planove za 2023. godinu, ravnatelj MHZ – a Jurica Sabol na današnjoj konferenciji za medije u Muzeju krapinskih neandertalaca. Iako 2022. godina za muzej nije počela najbolje, jer su još uvijek na snazi bile korona – mjere, pa grupnih posjeta nije bilo pune dvije godine, zabilježen je u to vrijeme znatan porast individualnih i obiteljskih posjeta u svih 5 ustrojstvenih jedinica.

-Imali smo tu sreću da za razliku od zagrebačkih muzeja nismo imali tako velike štete od onih potresa. Uz našu redovnu djelatnost, što je svim muzejima temeljno, zapravo su događanja koja privlače sve veći broj posjetitelja prije svega izložbe kojih je bilo čak 25 u Muzejima Hrvatskog zagorja.10 izložbi je bilo čak oranizirano ovdje u Muzeju krapinskih neandertalaca. Tu se bile i autorske izložbe, izložbe naših kustosa, gostujuće izložbe iz drugih kulturnih ustanova u našim muzejima, pa čak i međunarodne izložbe. Tu bih izdvojio Rođendan u Hermanovom brlogu, slovenski muzej iz Celja gostovao je punih 6 mjeseci u Dvoru Veliki Tabor, Kumrovcu su već tradicioalno bile organizirane izložbe na temu uskršnjih pisanica i vinogradarstva, u Muzeju seljačkih buna prvi puta je bilo riječi i o sportu u Hrvatskom zagorju, što je dosta pobudilo interes šire javnosti, ovdje u Krapini je bila izložba Krš i špilje sjeverne Hrvatske, a imali smo i gostujuće izložbe, putujuće izložbe o krapinskom pračovjeku, sa čak smo imali 3 gostovanja. Započeli smo u gradskom muzeju Nova Gradiška, zatim Arheološki muzej Zadar i zadnje gostovanje je bilo u muzeju u Đakovu. Sve te izložbe obišlo je negdje oko 24 tisuće posjetitelja – rekao je Sabol te izdvojio da je najviše posjetitelja, nešto manje od 50 tisuća, vidjelo izložbe Muzeja krapinskih neandertalaca. – To govori da smo na dobrom putu i da česte suradnje s drugim srodnim ustanovama polučuju i dobre rezultate – ističe ravnatelj.

Dodao je da su zagorski muzeji vrlo posebni i prepoznatljivi po pedagoškim aktivnostima i edukativnim radionicama koje se organiziraju u svih 5 muzeja. - Osim redovnih radionica koje organiziraju i provode naše vrijedne muzejske pedagoginje, lani smo imali prvi put imali jedan zajednički pedagoški projekt, 'Na konju u muzeje'. Na fiinalu manifestacije je biloviše od 50 – ak djece koji su već dva mjeseca obilazili naše muzeje. Tu je partner bio Centar Ritam s konjem iz Stubičkih Toplica i glavna nagrada škola jahanja za najsretnijeg dobitnika. Osim toga projekta, valja spomenuti suradnju Muzeja krapinskih neandertalaca sa srednjoškolcima i sa program S neandertalcem u animaciji te oslikavanje freski u dvoru Veliki Tabor. Na pedagoškim programima bilo je više od 8.600 sudionika, najviše u Muzeju krapinskih neandertalaca, 2741 osoba – kaže Sabol.

Osvrnuo se i na posebna događanja, poput Tabor Film Festivala koji se provodi već 20 godina. – U Gornjoj Stubici u Dvorcu Oršić imali smo okupljanje luksuznih automobila, drugu godinu za redom Znanstveni piknik koji nam je u Oršiću donio zaista veliki broj posjetitelja i učenika osnovnih i srednjih škola, ne samo iz Zagorja, već i iz Zagrebačke županije. U Kumrovec se vratio Dan mladosti s oko 10 tisuća došlo posjetitelja, tradicionalno se održava i Ljeto u Dvorcu Oršić s različitim koncertima, priredbama, kazališnim predstavama i 2022. godine bilo je jikad posjećenije – zadovoljan je Sabol. Tu je i Martinje u Kumrovcu te Međunarodna noć šišmiša u suradnji s Javnom ustanovom Zagorje zeleno u krapinskom Muzeju. 39.438 posjetitelja okupilo se na tim posebnim događanjima, na kojima je Muzej Staro selo Kumrovec privukao najveći broj posjetitelja.

Kada su se otvorile granice, bilo je i stranih posjetitelja. – Bilo je više od 30 000 stranih posjetitelja, najviše iz Slovenije, zatim Njemačke, Italije, Austrije, a tijekom ljeta tu su Česi, Slovaci i Poljaci te Nizozemci. Zanimljiv je podatak da su najbrojniji strani posjetitelji Galerije A. Augutinčića i Starog sela Kumrovec posjetitelji iz SAD – a, njih 6000 prošle godine. Imamo i ugovorenu suradnju s jednom turističkom agencijom koja čitave godine dovodi posjetitelje iz SAD – a za obilazak Kumrovca i Klanjca – ističe Sabol.

Kada se podaci zbroje, najposjećeniji je Muzej krapinskih neandertalaca s 134.230 posjetitelja, pa Muzej Staro selo Kumrovec, slijedi Dvor Veliki Tabor, Muzej seljačkih buna i Galerija A. Augustinčića. - Ovaj redoslijed je godinama isti. Kumrovcu još uvijek nedostaje jedan znatan broj Slovenaca koji su prije korone bili gotovo pa iznad hrvatskih posjetitelja – kaže Sabol.

Ukupno, sva događanja, postave, izložbe, kurije, nalazišta i dr., u 2022. godini u Muzejima Hrvatskog zagorja posjetilo je 301.508 posjetitelja. - Porast je to 77,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a kako se svi uspoređujemo s 2019. godinom, opet je porast od 13,4 posto. Smatram da su ovo lijepe brojke obzirom na vremena, imali smo sreću što su naši muzeji poprilično veliki, imamo i muzej na otvorenom, dva dvorca, nismo imali nikakve probleme prilikom prihvata svih tih posjetitelja. Bez voditelja, kustosa i pedagoga koji osmišljavaju i provode programe i zajedno u sinergiji integriranim pristupom upravljanju dolazimo do itekako hvalevrijednih brojki i rezultata. Hvala i medijima koji nas vjerno prate. Napravljeno je 1305 je medijskih objava što se tiče Muzeja Hrvatskih zagorja u 2022. godini, a po ustrojstvenim jedinicama, za krapinski Muzej bilo je najviše, 415 objava, prate ga Tabor, Muzej seljačkih buna, i Galerija A. Augustinčića – rekao je Sabol.

Ravnatelj je govorio i o planovima za 2023. godinu. – Još više događanja, a želje su još veće. Nadam se da ćemo uspjeti sve izrealizirati. Pred nama su tri velike obljetnice, uskoro je 450. obljetnica Seljačke bune, 50 godina rada Muzeja Seljačkih buna u Gornjoj Stubici i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja. Počeli smo s radom 1.1.1993., a centralna velika svečanost bit će na Međunarodni dan muzeja 18.5. u atriju Dvorca Oršić. Ono što je pred nama krajem siječnja i početkom veljače bazirano na Seljačku bunu i na Muzej seljačkih buna, je 9. veljače otvarenje izložbe Izbor Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića, prvog direktora Muzeja Hrvatskg zagorja. Kroz cijelu veljaču u Muzeju seljačkih buna osigurali smo 50 posto popusta na individualne i obiteljske ulaznice, uključili smo se i u manifestaciju Bitka kod Stubice u organizaciji s TZ Gornja i Donja Stubica, ima besplatnih vodtsva, radionica i to sve kroz siječanj, a s izložbom o Seljačkoj buni 24. veljače gostujemo u Sloveniji u muzeju u Brežicama – otkrio je Sabol.

Ono što predstoji, a možda je najteže, kaže, je realizacija konstruktivne konstrukcijske obnove dvorca Oršić iz Fonda solidarnosti za što je dobiveno nešto manje od 32 milijuna kuna. U tijeku je izdavanje posebnih uvjeta od strane Konzervatorskog odjela, raspisivanje javne nabave i onda se kreće u građevinski dio i opremanje jedne moderne čuvaonice za pohranu muzejske u Muzeju seljačkih buna. - Sve ćemo to kroz taj fond pokušati napraviti do 30. lipnja, kada nam je rok da izrealiziramo taj ugovor. Želja se polako pretvara u realizaciju, prijavljujemo i projekt nadogradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, visitor centar na krovu muzeja. 3. veljače je rok za natječaj koji je raspisalo Ministartsvo turizma i sporta i nadam se da ćemo ove godine konačno riješiti, u dogovoru s Gradom Krapinom i pitanje Kneippove zgrade te rješavanje te problematike koja je goruća već gotovo 50 godina ovdje na Hušnjakovu. Nastavljamo s izložbama, imamo ponovno i Trijenale zagorskog suvenira, bit će festivala, koncerata, pregršt događanja, manifestacija... – najavio je Jurica Sabol.