[FOTO] Završena izgradnja magistralnog plinovoda Zabok – Lučko, vrijednost investicije gotovo 80 milijuna eura

Jedan od najvažnijih energetskih projekata u Hrvatskoj posljednjih godina uspješno je priveden kraju. U Zaboku je u ponedjeljak obilježen završetak izgradnje magistralnog plinovoda Zabok – Lučko, investicije vrijedne gotovo 80 milijuna eura koja će značajno povećati sigurnost opskrbe prirodnim plinom te ojačati ulogu Hrvatske na europskoj energetskoj karti.

Pojedinosti projekta

Riječ je o jednom od najznačajnijih i tehnički najsloženijih projekata na hrvatskom plinskom transportnom sustavu, čijom je realizacijom dodatno osnažena sigurnost i fleksibilnost opskrbe prirodnim plinom u Republici Hrvatskoj i regiji. Novoizgrađeni magistralni plinovod Zabok – Lučko dug je oko 36 kilometara, projektiran je kao plinovod DN 700, radnog tlaka 75 bara, a njegovom izgradnjom nadograđuje se postojeći pravac Lučko – Zabok – Rogatec.

Puštanjem u rad ovog plinovoda omogućena je veća fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te povećanje kapaciteta transporta prirodnog plina prema Republici Sloveniji sa sadašnjih 260 milijuna na 876 milijuna kubnih metara godišnje. Time se dodatno potvrđuje važna uloga hrvatskoga plinskog transportnog sustava u jačanju sigurnosti opskrbe i povezivanju tržišta prirodnog plina u ovom dijelu Europe.

Financijska injekcija Vlade

Projekt je financiran temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta 'Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal'.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je odluka o izgradnji LNG terminala na Krku bila ključna za energetsku sigurnost Hrvatske. Podsjetio je da je Hrvatska prije toga, kao i većina zemalja srednje Europe, bila ovisna o ruskom plinu, dok je danas postala važna tranzitna i opskrbna točka u regiji. Naglasio je kako je nakon izgradnje LNG terminala bilo nužno proširiti i modernizirati plinski transportni sustav, zbog čega su kroz europski instrument RePowerEU osigurana značajna sredstva za ulaganja u plinsku infrastrukturu. - Više od 530 milijuna eura uloženo je u proširenje hrvatskog plinskog transportnog sustava kako bismo dodatno ojačali sigurnost opskrbe, ali i Hrvatsku pozicionirali kao važan energetski koridor prema Sloveniji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini - poručio je Plenković.

Povećanje transporta

Dovršetkom preostalih dvaju magistralnih plinovoda, Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarac, koji se također financiraju iz navedenih sredstava, dodatno će se povećati mogućnosti korištenja kapaciteta terminala za UPP i hrvatskoga transportnog sustava. Time će se kapacitet transporta plina prema Republici Sloveniji povećati na 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj na 3,5 milijardi kubnih metara godišnje.

- Na taj način zaokružujemo smisao ove velike investicije koja jača energetsku otpornost Hrvatske i doprinosi energetskoj sigurnosti Europske unije. Projekt vrijedan 80 milijuna eura realiziran je u predviđenim rokovima, a cijeli investicijski ciklus pokazao je koliko učinkovito možemo provoditi velike infrastrukturne projekte - rekao je premijer.

Posebno je naglasio važnost pravca Lučko – Zabok – Rogatec, istaknuvši kako se ne radi samo o poveznici prema Sloveniji, već i prema Austriji, čime ovaj plinovod dobiva dodatnu stratešku vrijednost za hrvatski i europski energetski sustav.

Jačanje gospodarske suradnje

- Ovaj projekt ima dugoročan smisao. Uz LNG terminal na Krku, podzemno skladište plina te planirano novo skladište u Grubišnom Polju, Hrvatska jača i svoje skladišne i transportne kapacitete. Time dodatno osiguravamo stabilnost opskrbe te stvaramo preduvjete za jačanje gospodarske suradnje sa susjednim zemljama - poručio je Plenković.

Dodao je kako Hrvatska tijekom svih posljednjih energetskih kriza nije imala problema s opskrbom plinom i naftom te da je jedan od glavnih ciljeva Vladine politike bio osigurati stabilnu opskrbu uz što prihvatljivije cijene za građane i gospodarstvo.

- Sigurnost opskrbe i priuštive cijene bili su naši prioriteti. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom investicijskom ciklusu koji će, siguran sam, ostati zapamćen kao jedan od najvažnijih u hrvatskom energetskom sektoru - zaključio je premijer.

Minimalan utjecaj na okoliš

Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacroa istaknuo je kako o složenosti projekta najbolje govori činjenica da trasa prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste.

- Ovim plinovodom povećali smo fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te omogućili povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubnih metara plina godišnje. Gotovo cijela trasa se nalazi unutar postojećeg koridora magistralnog plinovoda, time je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću mjeru. S ponosom mogu reći i zahvaliti izvođačima radova da je projekt realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira - istaknuo je Arar naglasivši kako je ova svečanost u posebno važnoj godini za Plinacro, kada obilježava 25 godina djelovanja.

Uloga KZŽ

Da je Krapinsko-zagorska županija imala direktnu ulogu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa vezana uz privremena izvlaštenja i izvlaštenja čestica na kojima se polagao plinovod, naglasio je župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar.

- Na području katastarskih općina Zabok, Mokrice i Stubička Slatina imali smo ukupno 303 predmeta. Za potrebe početka radova donesena su rješenja o privremenom ulasku u posjed, a zahtjeve smo zaprimili tijekom listopada i studenoga 2024. godine. Već u travnju 2025. stvoreni su uvjeti za početak radova – objasnio je župan.

Dodao je kako su ostali predmeti nastavili postupak kroz redovnu proceduru izvlaštenja te da je do njegova završetka preostalo još tridesetak rješenja.

- U najvećem broju slučajeva riječ je o česticama na kojima je bilo potrebno dodatno utvrditi vlasničke odnose, dok je dio vlasnika zatražio dodatne procjene vrijednosti zemljišta. Ukupno je za ovu dionicu kroz Upravni odjel Krapinsko-zagorske županije obrađeno čak 909 predmeta - naglasio je Kolar i najavio kako će se Županija uključiti u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kada krene dionica prema Humu na Sutli.

FOTOGALERIJE JE DOTUPNA OVDJE.