Zagorski novinar i publicist Dragutin Lončar u novoj knjizi otkriva zašto je humor bio i ostao najučinkovitiji oblik otpora

Foto: Jakov Tuković, Potepuh arhiva 

U vremenu kada svi oblici humora, satire i karikature sve više nestaju iz medijskog prostora, dugogodišnji zagorski novinar, publicist i nakladnik Dragutin Lončar iz Oroslavja odlučio je djelić bogatog hrvatskog humorističnog naslijeđa, za čije je stvaranje dijelom i sam zaslužan, otrgnuti zaboravu i sačuvati ga u svojoj najnovijoj knjizi „Humor u Hrvatskoj“.

Naime, Lončar je knjigu koncipirao kao svojevrsnu antologiju humorističnih priloga – najboljih viceva, aforizama i karikatura iz humoristično-satiričnog časopisa Potepuh, čiji je glavni urednik bio gotovo 30 godina.

O počecima izlaženja Potepuha, ljubavi i strasti prema humoru i satiri, specifičnostima zagorskog humora te o tome što danas nasmijava ljude, porazgovarali smo s Dragutinom Lončarom.

Kako je nastao i rastao Potepuh

Nakon što se 1980-ih afirmirao kao profesionalni novinar u tadašnjem Vjesniku, Lončar je početkom 1990-ih osnovao tvrtku L.D. Baltazar koja je izdavala lokalne novine, zbornike i Potepuh. Prvi broj časopisa, pod imenom Zagorski potepuh, izašao je u Donjoj Stubici u veljači 1996. godine. Šest godina kasnije, s rastom broja čitatelja i širenjem područja distribucije, promijenio je ime u Potepuh.

Početkom 2005. izlazio je kao dvomjesečnik, u respektabilnoj nakladi od 15.000 primjeraka, što je potrajalo dvije i pol godine, a primjerci su se prodavali i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nakon toga, časopis se do 2023. na kioscima mogao pronaći samo dva puta godišnje. U konačnici, izašlo je ukupno 65 brojeva u kojima je na 2600-tinjak stranica objavljeno 2.500 karikatura te na tisuće viceva, aforizama i poštapalica. One najbolje autor je objedinio u novoj knjizi.

Korijeni smijeha

Lončar nam je otkrio da je ljubav prema humoru i smiješnom pronašao još kao dijete, na tavanu stare, napuštene obiteljske kuće. Njegov djed bio je pretplaćen na većinu hrvatskih međuratnih humorističnih časopisa. I premda im je rat odnio gotovo sve vrijedne stvari, jedan povijesno značajan časopis ostao je netaknut.

- Sačuvan i uvezen bio je jedan ozbiljan humoristično-satirični list - Koprive. Djed je uvezao cijelu 1937. godinu i bila je jako dobro uščuvana. Volio sam to iščitavati jer su u to vrijeme u humorističnim časopisima surađivali tadašnji najbolji slikari, primjerice Josip Račić - ističe Lončar.

Dodao je da se svaki slikar ili karikaturist koji je tada držao do sebe htio iskazati kroz humoristično-satiričnu vrstu tiskovina jer su pružale više prostora za slobodu izražavanja i kreativnost. Kasnije je, u Potepuhu, upravo takav prostor i Lončar pružio domaćim umjetnicima, okupljajući neka od najznačajnijih imena hrvatske karikature, među kojima su Oto Reisinger, Ico Voljevica, Davor Štambuk, Srećko Puntarić i Nik Titanik.

Zlatno doba satire

Gotovo sve hrvatske političke stranke su krajem 19. stoljeća imale svoje časopise u kojima bi, nerijetko na vrlo grube i direktne načine, koristeći satirične tekstove i karikature, olajavale političke protivnike. Tako su kroz humor i satiru propagirale vlastite političke stavove, što je dovelo do povećanja broja humoristično-satiričnih tiskovina.

Lončar u knjizi navodi podatak da je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj izlazilo čak 300-tinjak takvih listova. Izdvaja i podatak znanstvenika i publicista Željka Bajze, koji je izdvojio nazive nekih časopisa iz tog doba, primjerice Stršen, Muha, Satir, Vušivec, Pauk, Peckalo i Pilule.

'Humor je danas nestao iz društva'

Smjer u kojem se humor razvija Lončaru se ne sviđa. Po njegovom mišljenju, smiješno u suvremenom društvu najčešće je plitko i površno, bez istinske duhovitosti. Tradicionalni mediji, a napose oni tiskani, gotovo su u potpunosti izgurali humor iz svojeg sadržaja. Nekada su svi važniji mediji imali posebne rubrike posvećene humoru i satiri, što je danas praktički nezamislivo. 

- Humor je danas uglavnom nestao iz društva. Ima ga na internetu, u obliku viceva i sličnog, ali nema više onoga humorističnog žara. Sve novine ukinule su svoje humoristične stranice. Kada sam radio u Vjesniku, imali smo jednu cijelu stranicu humora, satire i aforizama. Večernjak je imao dvije stranice, a postojala je i gomila specijaliziranih časopisa, recimo Kerempuh - prisjeća se Lončar.

Popularniji u Dalmaciji nego u Zagorju

Iako Lončar ističe da se tijekom profesionalne karijere pretežno bavio ozbiljnim novinarstvom, prateći društveno-političke teme u tada najboljim hrvatskim listovima, Vjesniku, Danas i Areni, intenzivno je proučavao i humoristične medije, što mu je naknadno pomoglo pri oblikovanju vlastitog časopisa.  

- Želio sam da karikatura bude osnova mojeg časopisa, u čemu mi je na samom početku najviše pomogao karikaturist Mladen Savić iz Bedekovčine. Osim karikature, Potepuh su činili kvalitetni aforizmi i dobri vicevi - rekao je Lončar.

Lončar je zaključio da su Zagorci veliki zaljubljenici u humor, ali na to je dodao iznenađujući podatak. Naime, Potepuh - časopis temeljen na zagorskom humoru i karikaturi, ostvario je bolju čitanost u nekim drugim krajevima Lijepe naše, točnije u Dalmaciji.  

- Zagorci vole humor, ali zanimljivo je da sam Potepuha više prodao u Dubrovniku nego u Varaždinu, iako je imao taj zagorski štih i uvijek sam nastojao da u njemu bude i zagorske karikature - naglašava Lončar.

Mijenja se vlast – humor ostaje isti

Kao dugogodišnji urednik, Lončar kaže da je svjedočio brojnim promjenama vlasti, dok je humor u društvu, manje-više, ostao nepromijenjen. Po njemu je najbolje vrijeme za humor u Hrvatskoj bilo neposredno nakon osamostaljenja. Tih je godina najviše zarađivao od prodaje Potepuha, a kasnije je, kako otkriva, otišao u minus. No, ljubav prema humoru bila je jača od želje za zaradom pa je još godinama nastavio izdavati časopisa.

- Kao urednik u Donjoj Stubici promijenio sam sedam gradonačelnika, u državi sigurno barem osam premijera i otprilike isti broj predsjednika, ali humor je ostao isti. Najbolje vrijeme za humor bilo je kada je stvorena moderna Hrvatska i kada su se ljudi počeli osjećati slobodnije. Prvih godina čak sam i zarađivao na Potepuhu, a kasnije sam otišao u minus - navodi Lončar kroz smijeh.

Nove snage hrvatskih aforista

Budućnost humora u Hrvatskoj ipak jednim dijelom ima pozitivnu perspektivu. Godine 2020., na inicijativu nekoliko zaljubljenika u humor i aforizme, osnovana je Udruga hrvatskih aforista i humorista, što znači da je uz Društvo hrvatskih karikaturista država dobila još jednu udrugu koja okuplja kreativce radi promicanja i razvoja humora u Hrvatskoj.

U vrijeme pandemije, humorist i aforističar Dražen Jergović pokrenuo je e-časopis Uh! Aha! koji djeluje kao službeno glasilo Udruge. Uz to, jednom godišnje izdaju zbornik hrvatskih aforista i humorista. U prvom pod naslovom Zlatni rez svoje radove objavila su 24 autora, u drugom Biseri uma 62 autora, u trećem Stožer i maske već 82 pisca-humorista, a u četvrtom Četvrta doza 90 humorista i aforista. Peti godišnji zbornik pod nazivom Čista petica sadrži radove čak 92 autora.

Bogata biografija

Dragutin Lončar rođen je 1950. godine u Oroslavju. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarsku karijeru započeo je godinu ranije u listu Vjesnik, a kasnije je radio za Danas i Arenu. Sredinom 1990-ih je u vlastitoj izdavačkoj kući, uz časopis Potepuh, pokrenuo različite lokalne listove, Stubički glasnik (1995.) i Oro list (2002.)

Kraće je vrijeme bio urednik Zagorskog lista (2006.) i regionalni urednik tjednika sjeverozapadne Hrvatske Regional (2009.). Autor je knjiga Športska povijest Oroslavja (1991.), Skijaška povijest Oroslavja (2005.), Stubičko vinogorje (2007.), 125 godina DVD-a Donja Stubica (2016.) i 90 godina nogometa u Oroslavju (2017.).

Aktivno se bavio nogometom i kuglanjem, a dobitnik je Nagrade za životno djelo u športu Športske zajednice Krapinsko – zagorske županije. Posljednjih dvadesetak godina promovira tradicijske igre i natječe se u pljočkanju - igri sličnoj boćanju, o čemu je na portalu Dobar život objavio seriju članaka.

Ako se ne nasmijete vraćaju novac  

Knjiga „Humor u Hrvatskoj“ na više od 350 stranica donosi oko 450 karikatura četrdesetak hrvatskih istaknutih karikaturista koji su dali svoj doprinos razvoju Potepuha. „Humor u Hrvatskoj“ izdan je u nakladi izdavačke kuće L.D. Baltazar iz Oroslavja. Cijena joj je 30 eura, a autor garantira da će redakcija vratiti novac svakom čitatelju koji se ne nasmije na sadržaj knjige.

Cijena knjige je 20 eura, a može se naručiti putem email adrese [email protected] ili na broj 098 561 763.