Važne zakonske promjene za obrtnike
Hrvatskim se obrtnicima spremaju zakonske izmjene kojima je cilj olakšati poslovanje te osigurati bolju prilagodbu aktualnim tržišnim okolnostima, najavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Novim se zakonskim okvirom uvodi pojam obiteljskog obrta, zahvaljujući čemu će članovi kućanstva moći pomagati vlasniku bez potrebe za formalnim zapošljavanjem. Istovremeno se pojednostavljuje i procedura nastavka poslovanja u slučaju smrti vlasnika, pri čemu nasljednici dobivaju točno određene rokove i uvjete za stjecanje traženih stručnih kvalifikacija.
Velika promjena odnosi se i na mogućnost nastavka rada nakon odlaska u mirovinu. Naime, obrtnici će moći zadržati registriranu djelatnost bez gubitka ili obustave isplate mirovinskih primanja. Ministar Šušnjar naglasio je i kako se dodatno definira rad majstorskih škola radi suvremenijeg i boljeg stručnog usavršavanja, pri čemu će njihovo osnivanje, uz Hrvatsku obrtničku komoru, biti omogućeno i jedinicama lokalne te regionalne samouprave kao i ostalim fizičkim i pravnim subjektima. Također, praktični dio nastave odnosno naukovanje više se neće odvijati isključivo u obrtima, nego i u poduzećima, zadrugama, ustanovama te udrugama koje obavljaju gospodarsku aktivnost.
Status rada nedjeljom i rast obrtništva
Tijekom javne rasprave pojavila su se nagađanja o mogućem ukidanju zabrane rada nedjeljom za male obiteljske trgovačke obrte, no resorno je ministarstvo pojasnilo kako to pitanje uopće nije obuhvaćeno ovim zakonskim aktom. Pravila o radu nedjeljom, zabrane te izuzeća ostaju uređeni drugim propisima.
Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na snažan uzlet ovog sektora, napomenuvši da je od 2016. godine broj registriranih obrta skočio sa 75 tisuća na njih 138 tisuća, što predstavlja rast od čak 83 posto. Paralelno s time, broj zaposlenih u obrtništvu narastao je sa 175 na 240 tisuća djelatnika, odnosno za 37 posto. Premijer je istaknuo važnost strukovnih zanimanja među novim generacijama s obzirom na to da čak 70 posto srednjoškolaca pohađa upravo strukovne programe, zaključivši kako država kontinuirano potiče mlade povećanjem broja stipendija i ukupnih financijskih sredstava namijenjenih njihovu obrazovanju.
