Važan pomak: Liječnici se iz inozemstva vraćaju u Hrvatsku

Tijekom 2025. godine iz Hrvatske je otišlo 70 liječnika, dok ih se 67 vratilo iz inozemstva. Trend je nastavljen i ove godini, do sada su u inozemstvo otišla tri liječnika, a šest ih se vratilo u Hrvatsku, pokazuju podaci iz Atlasa hrvatskog liječništva Hrvatske liječničke komore (HLK).

Sveukupno, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. do početka ove godine u inozemstvo je otišlo 1577 liječnika, a vratilo ih se 449. Takvi pokazatelji upućuju na postupno stabiliziranje migracija liječnika i mogući zaokret u kretanjima medicinskog kadra, nakon godina u kojima je odljev liječnika bio jedno od ključnih pitanja hrvatskog zdravstvenog sustava, piše Tportal.

Dio promjene povezuje se i s povećanjem liječničkih plaća. Novom uredbom o koeficijentima za javne službe, koju je Vlada donijela u veljači 2024., a primjenjuje se od 1. ožujka iste godine, liječničke su plaće značajno porasle. Nakon izmjena koeficijenata povećanje kod liječnika specijalista moglo doseglo je i oko 40 posto, ovisno o radnom mjestu i dodacima, dok su liječnici bez specijalizacije i liječnici na specijalizaciji dobili povećanje od oko 23 posto.

U Hrvatskoj liječničkoj komori ističu da je riječ o važnom pomaku jer je godinama saldo odlazaka bio izrazito negativan. Svake godine do 2024. bili smo u minusu između 60 i 120 liječnika, no prošle je godine uočen važan preokret, navode u Komori, gdje među razlozima povratka liječnika, uz povećanje plaća, ističu i ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za specijalizante.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do početka 2026. u inozemstvo je otišlo 1577 liječnika, među kojima je bilo 743 specijalista, pokazuju podaci iz Atlasa hrvatskog liječništva. Najveći val zabilježen je 2014. kada je zemlju napustilo 169 liječnika.

Prosječna je dob liječnika koji odlaze 36 godina, a među njima je 56 posto žena. Specijalisti koji odlaze u prosjeku imaju oko osam godina radnog iskustva, što pokazuje da Hrvatsku ne napuštaju samo liječnici na početku karijere, nego i već educirani i iskusni medicinski kadrovi.

Najviše hrvatskih liječnika otišlo je u Njemačku, 358, dok je na drugom mjestu Ujedinjeno Kraljevstvo s 240 liječnika. Slijede Austrija (154), Švedska (106) i Irska (102), a značajan broj liječnika otišao je i u Švicarsku, Sloveniju i Dansku. Manji broj odlazaka bilježi se i u druge europske zemlje poput Norveške, Italije i Nizozemske, dok su pojedinačni odlasci zabilježeni i u udaljenije države poput SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Brazila.

To pokazuje da liječnici najčešće odlaze u zemlje koje nude veće plaće, bolje uvjete rada i više mogućnosti za profesionalni razvoj. Najveći broj odlazaka bilježi se među liječnicima na početku karijere. U dobnoj skupini do 30 godina otišlo je 513 liječnika, dok ih je 243 bilo u dobi od 30 do 34 godine, a 264 između 35 i 39 godina.

Migracija liječnika zahvatila je gotovo sve razine zdravstvenog sustava, ali je najizraženija bila u hitnoj medicini. Najviše je odlazaka u inozemstvo bilo iz županijskih zavoda za hitnu medicinu (oko 21 posto zaposlenih liječnika), slijede domovi zdravlja s odljevom oko 5,7 posto kadra, opće bolnice iz kojih je otišlo oko pet posto zaposlenih i na kraju klinički bolnički centri iz koji je otišlo oko četiri posto liječnika.

U istom razdoblju, od 2013. do početka 2026. godine, u Hrvatsku se iz inozemstva vratilo 449 liječnika. U prvim godinama nakon ulaska u EU povrataka je bilo vrlo malo – 2014. godine nije zabilježen nijedan, dok su se 2015. vratila tri liječnika. Broj povrataka postupno raste od 2017. godine, a posljednjih godina bilježi se dodatno povećanje. Tako se 2024. vratilo 69 liječnika, a 2025. njih 67, dok se prema dosadašnjim podacima za 2026. godinu vratilo šest liječnika.

Liječnici koji se vraćaju u pravilu su stariji i iskusniji od onih koji odlaze. Prosječna je dob povratnika 41 godinu, a među njima je pola žena. Ukupno 237 povratnika su specijalisti koji u prosjeku imaju oko 12 godina radnog iskustva. Najveći broj liječnika vratio se iz Ujedinjenog Kraljevstva (88), zatim iz Njemačke (70) i Irske (49), dok su značajniji povratci zabilježeni i iz Slovenije i Austrije.

Povratnici se najčešće zapošljavaju u bolničkom sustavu. U tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je 155 liječnika, u sekundarnoj 127, dok se u primarnu zdravstvenu zaštitu vratilo 86 liječnika. Najviše liječnika vratilo se u Zagreb, ukupno 44, dok su među županijama s većim brojem povratnika Splitsko-dalmatinska s 34 liječnika, Primorsko-goranska s 28 te Osječko-baranjska s 26 liječnika.