UGOSTITELJI SLOŽNI : 'Bolje da s radom pričekamo još koji mjesec, dva, pa da, kada počnemo raditi, radimo normalno'

Odlazak u kafić i restoran nije primarna potreba, kao kupnja kruha i namirnica. To je potreba za druženjem, zabavom, dogovaranjem poslova, razgovorom, a ako distancirate ljude, to nije to. Mnogi ugostiteljski objekti za to niti nemaju prostora i uvjeta, smatra Đurkin Benkotić

ugostitelji.jpg

Iza nas je više od mjesec dana otkako su zatvoreni ugostiteljski objekti. Mjere ograničavanja koje vrijede od 19. ožujka Stožer civilne zaštite je još produžio do 11. svibnja, a mi smo pokušali, u razgovoru s predsjednikom Ceha ugostitelja Kapinsko – zagorske županije i potpredsjednikom Ceha ugostitelja RH Ivanom Đurkinom Benkotićem doznati koliku štetu trpe ugostiteljski objekti na području naše županije te koji je stav ugostitelja prema najavljivanju popuštanja mjera, koje bi kafićima, restoranima i hotelima donijele, ipak, nešto drugačiji način rada – izbjegavanje bliskog osobnog kontakta s gostima, strože higijenske mjere, postavljanje pregrada i slično.

 


 - Štete su velike. Vlada RH je nekim mjerama olakšala donekle situaciju, ipak su se mogli zadržati djelatnici, a najteže su prošli oni koji su sami svoji djelatnici, u objektima gdje je jedan zaposlen i nema pravo na naknadu. No, svi nameti su zapravo ostali. Mjere HZZO – a, minimalac od 3250 odnosno 4000 kuna pomaže, naravno, ali opet, to je samo malo saniranje štete, a nama svima treba puno veća pomoć – ističe Đurkin Benkotić. Naime, mnogo ugostitelja s kojima je razgovarao uopće ne zna na koji će način svoj ugostiteljski objekt ponovno aktivirati.

– Kada počnemo raditi, trebamo početi ostvarivati dobit, za sebe, državu, građane. No brojni ljudi, naši gosti, su ili dobili otkaze, ili su na minimalcu, izgubili su naviku odlaska u kafić ili restoran i za to neće imati ni novca. Propali su nam brojni dogovoreni caterinzi, domjenci, vjenčanja, prve pričesti, krizme, sve ono što nam je u ovo vrijeme bio spas i dobit na koju smo mogli računati. Sve je to nestalo, a kada ponovno proradimo, počet ćemo s jednim velikim minusom, dok država od nas očekuje da s početkom rada počnemo i u punom dijelu sve plaćati. A mi nikako nećemo moći krenuti sa stopostotnim kapacitetom, u ovim uvjetima – ističe predsjednik Ceha ugostitelja KZŽ. Uz to, 'popuštanje mjera' i posebni uvjeti koji bi se tu, kako se najavljuje, trebali poštivati, za ugostitelje su gotovo neprihvatljivi. – Imali smo izvanrednu telefonsku konferenciju s predstavnicima svih županija, Ceha ugostitelja Hrvatske. Iznio sam svoj stav, s kojim su se svi složili. A taj je stav da odlazak u kafić, restoran ili koji drugi ugostiteljski objekt znači socijalizaciju ljudi. Odlazak u kafić i restoran nije primarna potreba, kao kupnja kruha i namirnica. To je potreba za druženjem, zabavom, dogovaranjem poslova, razgovorom, pričanjem, a ako distancirate ljude, jednog stavite za jedan stol, drugog za drugi par metara dalje, to nije to. Mnogi ugostiteljski objekti za to niti nemaju prostora i uvjeta – pojašnjava Đurkin Benkotić.

– Hoćemo li imati na ulazu jednu osobu koja će ljude puštati jednog po jednog unutra? Svjedoci smo da i neki trgovački lanci ne pridržavaju toga, tko broji ljude u dućanu i održavaju li razmak? A ako toga ne bude, samo ćemo napraviti novi temelj za nove respresivne mjere, ako se virus počne širiti. Nema konkretnih pravila, naputaka, ni što se tiče poštivanja minimalnih tehničkih uvjeta, ne znaju se pravila igre... Stoga, naš je stav, HOK – a i Ceha ugostitelja, da je bolje da se još pričeka, mjesec, dva ako treba, pa da, kada počnemo raditi, počnemo raditi normalno, kada se za to stvore i uvjeti – kaže Ivan Đurkin Benkotić. Uz to, ugostitelji su se složili da bi bilo potrebno da se uvede PDV od 13 % za sve ugostitelje, kafiće, a ne samo za pripremanje i posluživanje hrane. – Sada im više nego ikada treba ta pomoć, kao i ukidanje 3 % poreza na potrošnju kojeg imaju JLS – zaključuje.

Restoran

On sam vlasnik je Restorana & Cateringa Sermage u Svetom Križu Začretju. Što se njegovog primjera tiče, restoran je zatvoren još par dana prije uvođenja mjere. – Ostavili smo samo dostavu gableca. Imali smo sreće da imamo tih nekoliko firmi kojima dostavljamo gablece, pojačali smo epidemiološke mjere i uvjete kako je preporučeno da bismo mogli raditi – pojašnjava, dodajući da od 7 radnika nitko nije dobio otkaz. – Za neke sam uspio dobiti mjere, ostali su koristili godišnji, a jedna osoba niti ne može raditi jer ima malo dijete, a vrtići ne rade i ona je cijelo vrijeme na godišnjem. Malo smo se pripremili za nove načine rada, posložili kuhinju, napravili generalku. No promet nam je pao za 70 posto, za sada se još nekako održavamo na životu, ali koliko dugo, teško je reći – zaključuje Ivan Đurkin Benkotić.

Kafić

A kako je kod kafića, pitali smo Darka Tomeka, vlasnika tvrtke Poduzetništvo Tomek d.o.o. i City Caffea u Zaboku. Ovo vrijeme, kaže, iskoristili su za radove na ventilaciji, klimatizaciji, na popravku keramike, stolova, postavljaju novog namještaja, tapeciranju postojećeg namještaja.

 

 – Napravili smo i novi dio s novim šankom gdje će gosti moći rezervirati prostor od 30 kvadrata za rođendane, privatne fešte i slične događaje. Gledamo da svakih par godina iz City Caffea napravimo nešto novo i da se odužimo našim gostima koji su nam vjerni i koji nas posjećuju. Razgovarajući sa svojim gostima u proteklih par dana, svi su pročitali kako se u budućnosti namjeravaju popuštati mjere. Velik broj gostiju se izjasnio da se vjerojatno neće osjećati ugodno uz takve uvjete u ugostiteljskim objektima. Teško će biti raditi na način da su dva gosta za stolom i da imaju pleksiglas prepreku, da nose maske, da se naplata vrši beskonaktno. Ugostitelj sam više od 30 godina i moram reći, kao i moji gosti, da će to biti gotovo nemoguće, odnosno i puštanje u promet takvog lokala kao što je City caffe u poslovanje na taj način će biti jako teško jer su preveliki troškovi objekta, a ne možemo očekivati količinu dnevnog ili mjesečnog prometa i prihoda da bi mogli namiriti sve obaveze koje imamo prema državi i prema radnicima što se tiče plaća. Ako se ne normalizira sustav na način kako je bio nekada, vrlo će biti teško raditi u ugostiteljstvu. Možda ćemo se nekako prilagoditi, ali to neće biti lako niti vlasnicima lokala, niti ugodno gostima – ističe Tomek.

Hotel

Što se hotela tiče, kakvo je stanje pokušali smo saznati kod Ilije Andabaka, direktora Bluesun hotela Kaj u Mariji Bistrici. Hotel za prva četiri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ima 51 posto manje prihoda.

 

– U travnju uopće nemamo prihoda. Hotel je zatvoren od sredine ožujka, a planiramo ga otvoriti početkom ili sredinom svibnja, vidjet ćemo kakve će biti preporuke Stožera. U svibnju ne očekujemo noćenja, ali mislimo da ćemo moći otvoriti možda restoran i kafić pošto imamo velike terase, pa može biti velika razdaljina među ljudi. Možda će im zato biti zgodnije dolaziti tu nego u male kafiće – kaže Andabak, dodajući da su otkazane sve rezervacije za svibanj i dio lipnja, a one zakazane za srpanj još se 'drže'. – Velika nam je ovo šteta za poslovanje, jer je naš hotel posebno vezan za ovaj dio sezone. Travanj, svibanj, lipanj nama su najjači i udarni, jer smo dosta usmjereni na kongrese, team building, sastanke, a to se najviše radi prije ljeta – ističe Andabak. Što se tiče budućeg načina rada, Ilija Andabak kaže da će se povećati troškovi - tu su dezinficijensi, zaštitne maske, rukavice...

 

– Problem su nam meniji, koje ljudi često uzimaju, a teško ih je dezinficirati. Stoga razmatramo aplikaciju preko koje gost kada dođe može skenirati kod pa mu se na mobitelu  pojavi meni. Stolovi će biti za dvije osobe, razmaknuti dva metra, sobe bismo izdavali svaku drugu, da nije baš gost do gosta. U svakom slučaju, teško je, a kada se otvorimo, imat ćemo veća ulaganja – zaključuje Ilija Andabak.