U Zagorju trenutno 27 udomitelja za djecu i 31 za odrasle osobe, potrebe su daleko veće

Udomiteljstvo je oblik pružanja socijalne usluge smještaja djetetu ili odrasloj osobi, uz odobrenje, praćenje i podršku sustava socijalne skrbi.  U udomiteljsku obitelj dolaze djeca koja iz različitih razloga ne mogu odrastati u svojoj biološkoj obitelji. To može biti zbog roditeljske nebrige, zanemarivanja njihovih potreba, zlostavljanja i izrazito poremećenih obiteljskih odnosa. Ali smještaj se može pružiti i odraslim osobama koje nisu u mogućnosti brinuti se za sebe, najčešće je tu riječ o starijim, bolesnim osobama i osobama s invaliditetom.

Velik izazov

Kako saznajemo od Lidije Horvat, dipl.soc.radnice iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Krapinsko - zagorske županije, na području naše županije trenutno ima 58 udomitelja,  pri čemu se njihov broj posljednjih godina značajnije ne mijenja. - Od tog ukupnog broja imamo 17 srodničkih udomitelja što znači da je udomitelj u nekoj vrsti srodstva s djetetom ili osobom koja traži smještaj.  Prilikom ulaska u sustav udomiteljstva, udomitelji biraju hoće li skrbiti o djeci ili odraslim osobama. Tako trenutačno u našoj županiji imamo 31 udomitelja za odrasle osobe i 27 udomitelja za djecu. Bitno nam je da udomitelja odabiremo ponajprije iz kruga srodnika ili drugih osoba bliskih djetetu ili odrasloj osobi, da je to u njegovu mjestu prebivališta, uvijek kada je to moguće i naravno u njegovom interesu – ističe Lidija Horvat.  Kao i svagdje u Hrvatskoj, i u Zagorju potrebe za smještajem višestruko nadmašuju broj udomitelja, pa tako već godinama postoji veliki nesrazmjer između stvarnih potreba i broja udomitelja.

 - Tu su djeca i odrasle osobe kojima je potrebna obiteljska skrb, a za koje često nemamo mogućnost za zbrinjavanje na području naše županije. Djetetu ili osobi kojoj je potreban smještaj, tražimo prvo smještaj na području njegovog mjesta prebivališta kako bi se održale obiteljske i druge socijalne veze, naravno osim ako to nije u njegovom interesu, ili u slučaju, što nam se zadnjih godina događa, kada na tom području nemamo udomiteljskih obitelji.  Nedovoljni broj udomiteljskih obitelji svakako predstavlja izazov ne samo na razini naše županije, već i šire – napomnje Horvat.

Kako postati udomitelj?

Pitali smo i kome se obratiti, ako netko odluči postati udomitelj?  - Svi koji se žele baviti udomiteljstvom ili se tek samo početno informiraju o toj mogućnosti, a nisu još donijeli odluku, mogu se javiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Za područje naše županije to je Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Krapinsko-zagorske županije i tu osobe zainteresirane za udomiteljstvo mogu dobiti sve potrebne informacije i stručnu podršku. Mi za sada djelujemo u sklopu Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad na adresi: D.Domjanića 5, Krapina. Osobe nam se mogu javiti na broj mobilnog telefona:  099 1638 109 ili putem e-maila: [email protected] .  Rado ćemo odgovoriti na sve nedoumice i dogovoriti daljnje kontakte – napominje Lidija Horvat.

 A postupak je slijedeći: Prvo je potrebno da osoba podnese zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva. Uz to prilaže određenu dokumentaciju kako bi se vidjelo da li se ispunjavaju zakonski uvjeti.  Uvjeti za obavljanje udomiteljstva su propisani Zakonom o udomiteljstvu i možemo nabrojati nekoliko bitnijih uvjeta. Pa tako osoba koja želi biti udomitelj mora biti punoljetna i da ima poslovnu sposobnost, zatim da je hrvatski državljanin, da ima prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj. Ako prvi puta podnosi zahtjev za bavljenje udomiteljstvom osoba mora biti mlađa od 60 godina. Daljnji uvjeti su da osoba ima završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje, da ima vlastita sredstava za uzdržavanje u određenom iznosu dostatnom za život i da ima propisane stambene uvjete. Tražimo i pisanu suglasnost svih punoljetnih članova zajedničkog kućanstva, jer dolazak djeteta ili odrasle osobe utječe na tu cijelu obitelj i svi trebaju biti s time suglasni kako bi se dijete ili odrasla osoba osjećala prihvaćeno i kao dio te obitelji. Osoba koja pokreće postupak može i ne mora biti u srodnom odnosu s djetetom/osobom o kojoj skrbi. Kod srodničkog udomiteljstva su ti uvjeti nešto drugačiji, možemo reći blaži.

- Bitno je spomenuti da udomiteljstvo ne može obavljati osoba u čijoj su obitelji poremećeni obiteljski odnosi, ako osoba ima bolest ili neko stanje kojim bi bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi djeteta ili odrasle osobe koja dolazi u obitelj ili ako je osoba društveno neprihvatljivog ponašanja. Zakon osobom društveno neprihvatljivog ponašanja smatra osobu koja je pravomoćno osuđena za određena kaznena djela, ako joj je izrećena prekršajnopravna sankcija za nasilje u obitelji ili se ti postupci vode, ako je osoba ovisna o alkoholu, opojnim drogama, kockanju ili drugim oblicima ovisnosti i ako je osobi izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u protekle tri godine prije podnošenja zahtjeva za obavljanje udomiteljstva. Ove zapreke se odnose kako na osobu koja je podnijela zahtjev da bude udomitelj, tako i na članove obitelji s kojima ta osoba zajedno živi.  Zakonski uvjeti su važan temelj udomiteljstva, a neka, nazovimo to tako, ,nadogradnja za uspješnost udomiteljstva su motiviranost i spremnost na pomaganje – ističe Horvat.

Nakon utvrđivanja ispunjavanja zakonskih pretpostavki procjenjuje se međusobna obiteljska emocionalna povezanost i način funkcioniranja obitelji. Ako se nakon svega utvrdi da osoba zadovoljava propisane uvjete, onda provodimo osposobljavanje, odnosno edukaciju kroz predavanja i radionice. Tu se obrađuju teme bitne za udomiteljstvo i  potencijalni udomitelji dobivaju savjete za to izazovno, ali i svakako lijepo razdoblje koje slijedi.  - Nakon toga, izdajemo rješenje o dozvoli za obavljanje udomiteljstva, ono se izdaje na razdoblje od 3 godine (ta dozvola se kasnije može produljiti) i dijete ili odrasla osoba tek tada može doći u udomiteljsku obitelj – ističe Lidija Horvat.

U udomiteljsku obitelj može biti smješteno najviše troje djece, a u iznimnim slučajevima može biti smješteno i više ako se radi o braći i sestrama, jer naravno prilikom smještavanja braće i sestre vodimo računa da ih se ne razdvoji. Što se tiče odraslih osoba, u udomiteljskoj obitelji mogu biti smještena najviše četiri odrasla korisnika, ili iznimno i pet korisnika ako je riječ o smještaju u kriznim situacijama.  Ako je udomitelj samac, onda kod njega može biti smješteno najviše dvoje djece. Tako je i u slučaju ako je udomitelj za odrasle osobe samac, tada isto može primiti na smještaj najviše dvije odrasle osobe.  Kod udomitelja koji obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje baš mora biti istodobno smješteno 3 djece ili 4 odrasle osobe.   

Država daje određenu naknadu udomitelju za trud koji je uložio u zbrinjavanje osobe ili djeteta kojemu je priznata usluga smještaja. Općenito postoje dvije vrste novčanih naknada koje se jednom godišnje usklađuju i početkom ove godine došlo je do njihovog povećanja.  Jedna vrsta naknade je naknada za pruženu skrb koju pruža udomitelj i ona iznosi na mjesečnoj razini 256,50 eura za dijete, a 190 eura za odraslu osobu.  Ako udomitelj obavlja udomiteljstvo kao zanimanje, a postoji i ta mogućnost u smislu da udomitelj dobiva plaću, odnosno posebnu novčanu naknadu i uz tu mjesečnu naknadu ima plaćene doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, onda udomitelj prima naknadu u iznosu 760 eura mjesečno.  Ti iznosi su nešto drugačije ako udomitelj obavlja specijalizirano udomiteljstvo, a to predviđa pružanje usluge smještaja npr.za dijete s problemima u ponašanju ili s teškim invaliditetom.

Druga vrsta naknade je za podmirenje životnih troškova osoba ili djeteta koje je na smještaju i ona ovisi kod djeteta o dobi i može iznositi na osnovnoj razini od 479,75 eura do 541,50 eura mjesečno. Kod odraslih osoba ovisi o pokretljivosti te osobe i može iznositi na osnovnoj razini od 427,50 eura do 475 eura. I kod djece i kod odraslih osoba se ti iznosi mogu povećati ovisno o zdravstvenom stanju i drugim specifičnih potrebama koje to dijete ili osoba ima.  Također, udomitelji primaju naknadu za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata i ona sada iznosi do 70 eura mjesečno.  

- Spomenula bih i jednu novost, a to je nova potpora udomiteljima koja se provodi od 26.01.2026.godine, kroz financijski instrument „Zajmovi za socijalne usluge u zajednici“ koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021-2027. Namijenjen je udomiteljima djece i odraslih osoba, a ima za cilj osigurati povoljnije financijske uvjete za ulaganja koja doprinose poboljšanju uvjeta za dijete ili odrasle osobe u udomiteljstvu – prilagodbom i unapređenjem infrastrukture. Nadalje cilj je da omoguće udomiteljima da prime više korisnika u bolje uvjete sukladno zakonodavnoj regulativi i da se kroz finanijske poticaje motiviraju udomitelje kako bi se zadržali postojeći udomitelji i poticalo dugoročno obavljanje udomiteljstva – napominje Horvat.