Stiže bonus od 1200 eura bez poreza: Poznato tko ga može dobiti i kako se isplaćuje

Uz redovnu plaću, mnogi poslodavci zaposlenike dodatno nagrađuju za uspješan rad, ostvarene rezultate ili povećani opseg posla. Takve isplate, poznate kao bonusi ili nagrade za radne rezultate, mogu se isplaćivati tijekom godine ili jednokratno, najčešće na njezinu kraju.

Tportal je provjerio tko sve ima pravo na bonus, kako se isplaćuje i koliki je najveći neoporezivi iznos u 2026. godini.

Za razliku od plaće, pravo na bonus nije automatski zajamčeno Zakonom o radu. Hoće li ga zaposlenik dobiti i pod kojim uvjetima, ovisi o ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, posebnoj bonus-politici ili odluci poslodavca.

Ako je pravo na bonus jasno ugovoreno i zaposlenik ispuni propisane uvjete, poslodavac ga mora isplatiti u skladu s tim pravilima. Kada je isplata definirana kao diskrecijska odluka poslodavca, zaposlenik nema unaprijed zajamčeno pravo na nagradu.

Visina fonda za nagrade najčešće ovisi o poslovnim rezultatima kompanije, dok se način raspodjele određuje prema unaprijed definiranim kriterijima.

U nekim kompanijama bonuse dobivaju samo zaposlenici s najboljim rezultatima, dok druge nagrađuju sve radnike, ali u različitim iznosima, ovisno o individualnim, timskim ili poslovnim rezultatima.

Posebnu kategoriju čine menadžerski bonusi. Oni se najčešće uređuju menadžerskim ugovorima i mogu uključivati godišnje novčane nagrade povezane s ostvarenjem zadanih ciljeva, dugoročne programe nagrađivanja ili pravo na kupnju dionica pod povoljnijim uvjetima.

Nagrada za radne rezultate smatra se primitkom od nesamostalnog rada, ali se do propisanog iznosa može isplatiti bez obračuna poreza i doprinosa.

Poslodavac u 2026. godini jednom zaposleniku može neoporezivo isplatiti najviše 1200 eura nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja.

U tu kategoriju mogu se ubrojiti dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću, bonus za postignute rezultate i drugi slični oblici nagrađivanja radnika.

Limit od 1200 eura odvojen je od neoporezivih prigodnih nagrada, poput božićnice, regresa ili uskrsnice. Za prigodne nagrade u 2026. godini vrijedi zaseban godišnji neoporezivi limit od 700 eura po zaposleniku.

To znači da poslodavac zaposleniku tijekom godine može neoporezivo isplatiti do 1200 eura nagrade za radne rezultate i dodatnih 700 eura prigodnih nagrada, odnosno ukupno do 1900 eura po tim dvjema osnovama.

Riječ je o najvećim neoporezivim iznosima, a ne o iznosima koje je poslodavac obvezan isplatiti.

Porezni propisi dopuštaju da se i zaposleniku koji radi nepuno radno vrijeme iskoristi puni neoporezivi limit. Međutim, to ne znači da svaki takav zaposlenik automatski ima pravo na jednak bonus kao radnik zaposlen na puno radno vrijeme.

Zakon o radu propisuje da se plaća i druga materijalna prava radnika u pravilu utvrđuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu uređeno drukčije.

Poslodavac zato može internim pravilima predvidjeti puni iznos nagrade i radnicima s nepunim radnim vremenom, ali porezni maksimum sam po sebi ne stvara pravo na isplatu punog iznosa.

Mnogi poslodavci nagrade za radne rezultate ne isplaćuju odjednom, nego u nekoliko navrata, primjerice kao dodatak uz mjesečnu plaću.

U tom slučaju treba pratiti ukupan iznos neoporezivih isplata koje je zaposlenik primio tijekom kalendarske godine.

Ako je zaposlenik tijekom godine već primio 500 eura neoporezive nagrade za radne rezultate, poslodavac mu do kraja iste godine bez poreza može isplatiti još najviše 700 eura po toj osnovi.

Isplati li poslodavac više od godišnjeg neoporezivog limita od 1200 eura, dio iznad tog iznosa tretira se kao oporezivi primitak od nesamostalnog rada. Na njega se obračunavaju propisani porezi i doprinosi.

Za primjenu neoporezivog limita ključno je kada je bonus stvarno isplaćen, a ne razdoblje na koje se nagrada odnosi.

Ako se, primjerice, bonus za rezultate ostvarene u 2025. isplati tijekom 2026. godine, isplata se uračunava u neoporezivi limit za 2026. godinu.

Poslodavac pri svakoj isplati mora voditi računa o prethodno isplaćenim nagradama po istoj osnovi kako se godišnji limit ne bi prekoračio.

U državnim i javnim službama nagrade za rezultate dodatno su uređene posebnim propisima i kolektivnim ugovorima.

Prema Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, službenik ili namještenik može ostvariti jednokratnu novčanu nagradu ako je tijekom kalendarske godine postigao iznimne rezultate.

To pravo također nije bezuvjetno, nego ovisi o zakonskim kriterijima, ocjenjivanju rada i raspoloživim sredstvima.

Poslovni sektor već dulje zagovara dodatno porezno rasterećenje nagrađivanja radnika, uključujući modele koji bi poslodavcima omogućili veće neoporezive godišnje isplate.

U javnosti se pritom povremeno spominje i neoporeziva 13. plaća kao poseban oblik godišnjeg nagrađivanja. Takav model, međutim, trenutačno nije zasebno zakonsko pravo zaposlenika ni posebna neoporeziva kategorija.

Dok se propisi eventualno ne promijene, poslodavci bonuse mogu neoporezivo isplaćivati u okviru postojećeg godišnjeg limita za nagrade za radne rezultate, dok se iznosi iznad njega oporezuju kao plaća