Šimunić: 'Nakon ulaganja u demografiju, turizam i kulturu, na redu je razvoj gospodarstva'

Koji su ključni projekti realizirani ili započeti u proteklih godinu dana te kakvi su planovi za budućnost, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s gradonačelnikom Grada Oroslavja

ZL: Redovito izvještavamo o događanjima i aktivnostima u Oroslavju, a i vi osobno to radite preko društvenih mreža, tako da je javnost upoznata s projektima koji su se odradili ili započeli pa baš i nema smisla u ovom razgovoru sve to ponavljati. Ipak, izgradnja novog područnog dječjeg vrtića, koja je u tijeku, najveći je projekt kojeg ste započeli. To je, koliko se dalo iščitati iz vaše javne komunikacije, nešto na što ste posebno ponosni, je li tako?

Šimunić: Apsolutno. Uvijek sam isticao da je to kruna našeg prvog mandata. Najprije smo vraćali dugove, a onda smo štedjeli novce. Radili smo mi i druge stvari po gradu, nije izostalo projekata, no projekt dječjeg vrtića je projekt kojeg smo pripremali duži period i za njega štedjeli novce. Ugovor za prvu fazu je potpisan u prosincu prošle godine, radovi su počeli u siječnju i to je najveći, kako često naglašavam, povijesni projekt, jer takav veliki objekt Grad Oroslavje nikad nije izgradio. U svakom slučaju, prva faza fantastično napreduje, sad se postavlja krov, radi se fasada, žbuka se… Sve ide kako treba i proteklog tjedna smo potpisali 1,3 milijuna eura vrijedan ugovor za drugu fazu radova. Sveukupno, riječ je o projektu vrijednom 5 milijuna eura. Oko 1,5 milijuna smo dobili od Europske unije, a ostalo su naša sredstva. I to je nešto na što sam posebno ponosan, da se ne zadužujemo. Mi smo akumulirali sredstva da bismo to mogli izgraditi. I sve ide 'kao po špagi', ne kasnimo s plaćanjima, sve funkcionira kako treba.

ZL: Kažete da ste štedjeli, akumulirali sredstva… Tko je onda tu bio zakinut iz Proračuna za vrijeme te štednje?

Šimunić: Nitko! Nikad nitko nije bio zakinut. Cijelo vrijeme se radi. Mi smo godinu dana vraćali dugove i nakon toga smo tri godine delali. Napravili smo sportske svlačionice, napravili smo reciklažno dvorište, što je isto, recimo to tako, produkt ove zadnje godine. Naime, mi nekad idemo, kako se to kaže, 'glavom kroz zid'. Evo, i za reciklažno dvorište i za sportske svlačionice koje su se gradile, nije bilo ni jednog natječaja, ali mi smo ih počeli graditi. Osigurali smo vlastita sredstva, počeli smo graditi i onda se odjednom otvori natječaj. Mi smo se prijavili na natječaj i dobili povrat novaca. Dakle, nekad jednostavno treba ići 'glavom kroz zid'. Meni je vrlo važno da se radi cijelo vrijeme. Uostalom, izgradili smo i šest dječjih igrališta. Dakle, to su sve stvari koje su se radile. No, to su, ajmo reći, neki manji projekti u financijskom smislu, a najveći dio sredstava se je 'spremao' i oročavao. Evo, mi već dvije, tri godine imamo konstantno sredstva koja su oročena. Naravno, nismo mi ni u jednom trenutku imali svih tih 3,5 milijuna eura za vrtić 'na kupu', ali smo znali da imamo taj financijski kapacitet da se taj projekt završi. I to je, uistinu, ogroman projekt, bit će i drugih velikih projekata, kao što je muzej, sportska dvorana…, ali projekt ovog dječjeg vrtića će biti zasigurno zapamćen kao jedan od najvećih. I možemo svi skupa ponosni na to.

ZL: Kad ste već spomenuli muzej, pratili smo vašu 'američku akciju' i kupnju knjiga Jože Mikulca, koje su sad stigle u Oroslavje. Kakav je sad plan s njima dok se taj muzej ne izgradi? Gdje bi uopće muzej mogao biti?

Šimunić: Sad smo trenutno u procesu potpisivanja ugovora za uređenje prostora pored Gradske knjižnice, koji trenutno zjapi prazan i gdje će knjige privremeno biti izložene. Dakle, to će biti neki 'privremeni centar za posjetitelje' u kojem će se knjige moći vidjeti, da ne bi bile 'skrivene' čitavo vrijeme. No, nekakva ideja je da se tijekom iduće godine isprojektiramo tu šetnicu – muzej, dakle, da razradimo, zajedno sa strukom i nadležnim institucijama tu ideju. Jer to je puno važnije nego što se nekome sada to možda čini. To je svjetska priča i to mora biti na svjetskom nivou. Gdje bi to bilo? Iskreno, ja osobno vidim da bi se mogao iskoristiti prostor iza bivše tvornice Oroteks pa sve do starog jezera. I tamo bi se za to dalo iskoristiti jedno 40 do 50 tisuća četvornih metara za to i dati tom jezeru i kompletno prostoru, gdje trenutno i nema nekog 'života' dati jednu novu svrhu i dići na jedan visoki nivo. Naravno, nije to nešto što ćemo napraviti sad odmah 'preko noći'. To je dugoročni projekt. Imamo prioritete koji su nam sada hitniji. Samo jedan primjer: dolje u Slatini već desetljećima čeka se rekonstrukcija društvenog, vatrogasnog doma i to moramo urediti. To će se raditi iduće godine i za to već imamo građevinsku dozvolu. I to je samo jedan projekt koji nam je na popisu prioriteta.

ZL: Ono što je nekako široj zagorskoj javnosti posebno primjetno jest da ste dosta pažnje posvetili zabavnim i kulturnim manifestacijama, od Proljeća u Oroslavju, Ljetne pozornice grada Oroslavja, do Adventa u Oroslavju. To su sad, pogotovo tijekom prošle i ove godine, zaista postale manifestacije koje privlače ogroman broj posjetitelja.

Šimunić: Da, ali nismo ih digli samo mi. Tu su uključeni i naši poduzetnici, tu su uključeni i ljudi. Kupuju se i tombole, a prihod od tombola ide za te manifestacije. Nekim ljudima je teško danas sve to percipirati. Kad ljudi vide da je pun grad posjetitelja, da tu dođe preko pedeset tisuća ljudi kroz tjedan dana, ljudi misle da to košta milijune, a kad se ulažu milijuni, kao na primjer u vrtić, onda se to 'ne vidi' jer je to normalno. I zato često ljudi znaju pitati na društvenim mrežama: Ulaže li se u išta drugo osim u turizam?'. Jer kad vi imate Advent u Oroslavju i aktivno klizalište, onda je to nešto što se vidi svaki dan. Vide se glazbenici, koncerti… pa se komentira: 'To se samo troši'. A nitko ne pita kad je klizalište oblijepljeno reklamama, tko se za to izborio. To su sve plaćene reklame. Dakle, napravi smo fantastičnu priču jer smo uključili najprije lokalno poduzetništvo, a sada to i prelazi lokalno jer se tvrtke same javljaju. Ove godine je fond nagrada na tomboli bio 46 tisuća eura i to su nagrade dolazile 'same', sami su nam se nudili sponzori jer svi sad vide što radimo i kakve velike manifestacije organiziramo. Bit svega je da se mi trudimo da, kad su u pitanju te manifestacije, dio bude sufinanciran od Grada i Turističke zajednice, ali više od 50% financiraju ugostitelji, tombola i sponzori. I mislim da smo to jako dobro razradili. Na koncu, kad pogledate koliko proračunski Grad sveukupno ulaže u turizam, to je manje od 5% Proračuna. Što je, s obzirom na kakve manifestacije imamo, zapravo skoro ništa. Možda je čak to i manje nego što bi i trebalo biti.

ZL: Česte spominjete, a spomenuli ste i sada, ulaganja u demografiju, sport, turizam, kulturu… No, ono što se ne vidi ili bar mi nismo primijetili, slabo se priča o gospodarstvu i dovođenju novih investitora. Naime, susjedno Veliko Trgovišće, Zabok, Bedekovčina bilježe dolaske velikih investitora, iz Oroslavja nam takve vijesti baš i ne stižu, iako imate i autocestu i prugu... Što namjeravate po tom pitanju i, da se tako izrazimo, gdje 'šteka'?

Šimunić: Gdje šteka? Reći ću vam to vrlo jednostavno. U Oroslavju je godinama bila politička nesigurnost. Dakle, pojedini investitori koje spominjete bili su i kod nas u Oroslavju na sastanku i oni su htjeli investirati kod nas u zemljište. No, godinama su se tu prepucavali lijevi i desni, a i u protekle četiri godine je tu bio 'show' s Gradskim vijećem. Znate, investitori su vam danas vrlo jednostavni. Oni dođu, svidi im se neko zemljište, žele ga kupiti i žele prenamjenu tog zemljišta. I tu treba biti proaktivan. A Gradsko vijeće nije moglo donijeti ni neke najosnovnije odluke. S druge strane, sad su prošla tri mjeseca od izbora i ljudi očekuju da će se sve promijeniti preko noći. Za neke odluke, za neke stvari, jednostavno treba vremena. Naša gospodarska zona je predviđena tu gdje je i zadnjih dvadesetak godina se napravilo iznimno malo. Ali ako tu ne ide, to treba preseliti. Ako su jedno Jakovlje i jedna Luka iskoristili svoj potencijal 'Stare zagorske', a kompletni dio 'Stare zagorske' u Krapinsko – zagorskoj županiji je u Oroslavju i tamo je dovedena sva infrastruktura, onda je logično da ja vidim budućnost našeg gospodarstva tamo, uz 'Satru zagorsku' i za to ćemo se boriti. Ali to ne ide preko noći. Naravno, imamo investitora koji će graditi i u samom Oroslavju. Naime, poduzetnička atmosfera kod nas nije loša. Imamo stvarno velik broj uspješnih poduzetnika i obrtnika, ali dakako da nam trebaju i novi. No, ponavljam, oni očekuju proaktivnu poduzetničku klimu, brza rješenja, a to će sada konačno u Oroslavju i imati. I novi gospodarski razvoj će se u Oroslavju i dogoditi, ja sam siguran u to.