Sabor: Ukida se porez na mirovine - evo što to znači prema iznosima mirovine

Vlada je u Hrvatski sabor uputila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak kojim se od 1. siječnja 2027. planira ukidanje poreza na mirovine. Riječ je o promjeni koja bi trebala povećati primanja oko 541.000 umirovljenika, odnosno onih kojima se danas od mirovine odbija porez. Međutim, neće svi umirovljenici osjetiti financijsku korist jer oni s najnižim mirovinama, koje su već sada neoporezive, ovom mjerom neće dobiti dodatni novac.

Prema Vladinu prijedlogu, sadašnje umanjenje porezne obveze na mirovine povećalo bi se s 50 na 100 posto za dio mirovine koji se oporezuje po nižoj stopi poreza na dohodak. To znači da bi za većinu umirovljenika koji trenutačno plaćaju porez njihova porezna obveza od početka sljedeće godine iznosila nula eura.

Vlada je kao primjer navela umirovljenika s mirovinom od 800 eura. Uz osobni odbitak od 600 eura, oporezivi dio mirovine iznosi 200 eura.

Ako se primijeni porezna stopa od 20 posto, obračunati porez iznosi 40 eura. Međutim, prema sadašnjim pravilima umirovljenicima se porezna obveza umanjuje za 50 posto, pa stvarno plaćaju 20 eura. Prema novom prijedlogu poreza više ne bi bilo, što znači 20 eura više svakog mjeseca, odnosno 240 eura godišnje.

Evo još nekoliko primjera mjesečne uštede, uz pretpostavku osobnog odbitka od 600 eura i porezne stope od 20 posto:

Mirovina od 700 eura – ušteda 10 eura mjesečno, odnosno 120 eura godišnje.

Mirovina od 800 eura – ušteda 20 eura mjesečno, odnosno 240 eura godišnje.

Mirovina od 1.000 eura – ušteda 40 eura mjesečno, odnosno 480 eura godišnje.

Mirovina od 1.500 eura – ušteda 90 eura mjesečno, odnosno 1.080 eura godišnje.

Riječ je o ilustrativnim izračunima. Stvarna ušteda ovisit će o poreznim pravilima koja se primjenjuju na pojedinog umirovljenika.

Ova promjena donosi i zanimljivu razliku među umirovljenicima. Oni čije su mirovine ispod neoporezivog iznosa već sada ne plaćaju porez na dohodak, pa im njegovo ukidanje neće povećati primanja.

S druge strane, umirovljenici s višim oporezivim mirovinama ostvarit će veće uštede u eurima.

Ministar financija Tomislav Ćorić naveo je da bi ukidanjem poreza bilo obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika. Istodobno, procjenjuje se da će jedinice lokalne samouprave zbog ove promjene ostati bez približno 180 milijuna eura godišnjih prihoda.

To je novac koji će, umjesto u lokalne proračune, ostajati umirovljenicima.

Prema najnovijim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za kolovoz 2026., u Hrvatskoj je evidentirano 1.234.959 korisnika mirovina. Među njima je 660.158 žena i 574.801 muškarac.

Istodobno je evidentiran 1.797.071 osiguranik, što znači da na jednog umirovljenika dolazi približno 1,46 osiguranika.

Taj omjer jedan je od važnih pokazatelja dugoročnih izazova hrvatskog mirovinskog sustava, posebno uz starenje stanovništva i sve veće rashode za mirovine.

Prosječna sveukupna netomirovina prema odabranim domaćim propisima, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima, u kolovozu je iznosila 763,94 eura. Prosjek za korisnike prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosio je 701,53 eura.

Hrvatska za mirovine izdvaja sve veće iznose. Prema državnom proračunu za 2026. godinu, rashodi za mirovinski sustav planirani su na približno 10,2 milijarde eura, što je oko milijardu eura više u odnosu na prethodnu godinu.

Za 2025. godinu bilo je planirano približno 9,1 milijardu eura. Riječ je o jednom od najvećih pojedinačnih rashoda državnog proračuna, koji značajno utječe na ukupne javne financije. Veći rashodi posljedica su, među ostalim, usklađivanja i povećavanja mirovina te zakonskih promjena u mirovinskom sustavu.

Ukidanje poreza od 2027. povećat će raspoloživa primanja velikog broja umirovljenika, ali neće ukloniti temeljni problem: mnogi hrvatski umirovljenici i dalje raspolažu vrlo skromnim mjesečnim primanjima. Za umirovljenika koji danas prima 700 ili 800 eura, deset ili dvadeset dodatnih eura svakako je dobrodošlo. No to samo po sebi teško može značajnije promijeniti životni standard u uvjetima visokih troškova hrane, režija i stanovanja, piše Teleskop.