Sabor odlučio: Rastu kazne za prekršaje
Hrvatski sabor je usvojio izmjene Prekršajnog zakona, čime su uvedene veće maksimalne novčane kazne te je moderniziran postupak putem elektroničke komunikacije (e-komunikacije) pred sudovima. Cilj ovih promjena je ubrzanje postupaka, učinkovitija razmjena dokumenata i smanjenje troškova.
Izmjene Prekršajnog zakona dobile su potporu 79 zastupnika, dok ih je 53 bilo suzdržano. E-komunikacija je sada obvezna za državna tijela, lokalne samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne subjekte. Okrivljenici, oštećenici i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obvezni koristiti e-komunikaciju, ali im je omogućeno uključivanje ukoliko to žele.
Od 1. srpnja 2027. godine, tonsko snimanje glavnih rasprava postat će obvezno. Maksimalne novčane kazne su povećane izmjenama Prekršajnog zakona. Najviša novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga raste s 663,61 na 1.000 eura, dok je maksimalni iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećan s 265,45 na 390 eura.
Također, gornja granica novčane kazne za prekršaje kod kojih je moguće izreći pisano ili usmeno upozorenje umjesto sankcije povećana je sa 132,72 na 300 eura. Ukinuta je mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom se potvrđuje prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora.
Sabor je također donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Ovim zakonom regulira se suradnja u vezi s europskim uhidbenim nalogom i postupkom predaje, europskim istražnim nalogom, nalogom za osiguranje imovine, te priznavanjem i izvršenjem naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, kao i drugim sličnim pitanjima.
U Zakon su ugrađene i provedbene odredbe kako bi se osigurala potpuna primjena EU Uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima. To će, između ostalog, pomoći u sprječavanju nepotrebnih paralelnih kaznenih postupaka koji se odnose na istog osumnjičenika i iste činjenice u različitim državama članicama.
Parlament je jednoglasno usvojio i Zakon o potrošačkim kreditima. Ovaj zakon spaja postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni pravni akt. Time se jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja i pooštravaju se kriteriji za procjenu kreditne sposobnosti.
Od sada moraju sve informacije o kreditnom aranžmanu biti unaprijed jasno definirane i razumljive građanima koji su zainteresirani za njihovo korištenje. Hrvatska narodna banka (HNB) će detaljnije regulirati način provedbe procjene kreditne sposobnosti potrošača, dok će Financijska agencija (FINA) pružati besplatne savjetodavne usluge.
Kao novi institut zaštite potrošača uvodi se "pravo na zaborav", koje se odnosi na osobe koje su preboljele onkološku bolest.
Parlament je s 81 glasom za, 3 suzdržana i 46 protiv donio Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do 2035. godine. Strategija predviđa aktiviranje 60 posto svih strateških nekretnina te 50 posto nekretnina koje nisu od strateškog značaja, uključujući neizgrađena građevinska zemljišta, građevine, stanove, poslovne prostore, planinarske objekte, kampove i rezidencijalne objekte.
Cilj Strategije je također smanjiti korištenje privatnih prostora za rad državnih tijela te povećati vrijednost raspolaganja pokretninama s oduzetom imovinom s pet na 7,5 milijuna eura godišnje.
Za provedbu ovih strateških ciljeva predviđeni su ukupni troškovi od 233,2 milijuna eura, dok se ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države procjenjuju na 1,23 milijarde eura.
Sabina Benčić (Možemo!), tražeći stanku, izjavila je kako predložena Strategija ne odražava sposobnost Vlade HDZ-a da učinkovito upravlja zajedničkim resursima Republike Hrvatske. "Umjesto da danas imamo značajan stambeni fond za javni najam, nekretnine su često prodavane u bescjenje – jer država ne samo da nije znala njima upravljati, nego ni dan-danas ne zna koliko ih uopće posjeduje", istaknula je.
Smatra nevjerojatnim da još uvijek ne postoji popis svih nekretnina te da se strateški resursi Republike Hrvatske i dalje rasprodaju. Upozorila je na prodaju brodogradilišta Uljanik, koje ima strateški značaj za reindustrijalizaciju Hrvatske, pomorski promet i sigurnost zemlje.
