Crne plombe odlaze u povijest: EU ih postupno ukida, što će ih zamijeniti?
Prošle godine u ugovornim stomatološkim ordinacijama ugrađeno je nešto više od 2500 ovakvih plombi.
Od redovitih kontrola do uklanjanja kamenca – Tino Njegovec iz Zagreba posvećen je oralnom zdravlju. Kaže da u njegovoj obitelji crne plombe ne postoje.
„Redovito posjećujem stomatologa, barem jednom godišnje, i nemam crne plombe. Mama, tata, djed, baka, sestra – nitko ih nema. Svi preferiramo bijele“, ističe Tino.
Dentalni amalgam, poznatiji kao crna plomba, sve se rjeđe koristi već godinama. HZZO potvrđuje da je prošle godine u ugovornim stomatološkim ordinacijama ugrađeno nešto više od 2500 takvih plombi, a taj broj kontinuirano opada. U nekim ordinacijama ugrađuje se tek jedna mjesečno, piše Net.hr.
„Uglavnom su razlozi ekonomske prirode. Amalgam nije štetan za ljude jer je živa vezana za metale u materijalu. Koristi se više od stotinu godina i brojne studije potvrđuju njegovu neškodljivost“, objašnjava dr. Goran Žurić, doktor dentalne medicine i specijalist parodontologije.
Iako nije opasan ni štetan za pacijente, dentalni amalgam predstavlja rizik za okoliš. Upravo je to glavni razlog EU Direktive koja predviđa njegovo postupno ukidanje.
Iz Hrvatske komore dentalne medicine naglašavaju da je amalgam siguran terapijski materijal, ali će se, u suradnji s Ministarstvom zdravstva, raditi na njegovom postupnom ukidanju sukladno europskim propisima.
U nekim ordinacijama posljednja crna plomba ugrađena je prije više od šest mjeseci, no i dalje su često prisutne prilikom pregleda.
„Ima ih dosta, tamnih ispuna ima mnogo. Uglavnom kod starijih pacijenata“, kaže dr. Danijela Danolić, doktorica dentalne medicine.
Izuzeće od EU Direktive vrijedi do srpnja ove godine. Nakon toga zabranjuje se uvoz i proizvodnja amalgama, osim u jasno definiranim medicinskim slučajevima.
„To su, primjerice, poteškoće s otvaranjem usta ili situacije kada nije moguće dugo održati suho radno polje, što je ključno za novije materijale. Postoje i pacijenti koji izričito žele tamne ispune jer su zadovoljni njima i koriste ih godinama“, objašnjava dr. Danolić.
Pacijenti koji se sada odluče za bijele ispune trenutačno ih plaćaju između 50 i 70 eura. Međutim, to bi se uskoro trebalo promijeniti.
„Pregovori još traju. Trenutačno su amalgamske plombe u košarici HZZO-a od četvorke nadalje. Prijedlog je da neka vrsta bijelog materijala bude dostupna za sve zube, ali sve ovisi o kvaliteti materijala i, na kraju, o financiranju“, kaže dr. Žurić.
Ministarstvo zdravstva procjenjuje da će novi ispuni državu godišnje koštati između 10 i 12 milijuna eura. Koji će materijali u potpunosti zamijeniti amalgam još se dogovara.
Iz HZZO-a poručuju da će sve osigurane osobe koje su do sada imale pravo na amalgamske ispune, isto to pravo ostvarivati i za nove zamjenske materijale, na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.
Procjenjuje se da se u Europi svake godine u okoliš ispušta oko 40 tona žive, velikim dijelom upravo putem crnih plombi. Cilj Europske unije je njihova potpuna zabrana do 2030. godine.
