Prvi u Zagorju: Pčelar Zlatko Jurina oživio piće bogova i pokrenuo novu craft revoluciju sa 'Zlatnom medovinom'

Svaka velika priča često započinje na najjednostavniji mogući način, a upravo je jedna takva započela u pelnici na brijegu u Sikirišću. U siječnju, 2025. godine rođena je ideja koja je pčelarstvo obitelji Jurina odvela u potpuno novom, uzbudljivom smjeru. Na zidu te prostorije i danas stoje potpisi 'Adam Končić', 'Haba', 'Vuki', Senf', 'Z. Jurina' koji svjedoče o svojevrsnoj inicijaciji i rođenju brenda pod nazivom 'Zlatna medovina'.

Inicijacija prijatelja

- Znamo se svi od prije, često se družimo, a iz tih neformalnih druženja i želje da napravimo nešto novo, stvorena je naša prva zajednička medovina. Na zidu prostorije gdje se okupljamo svi smo se potpisali, to je bila naša inicijacija koja se nastavila zajedničkim radom i trudom na svim područjima da bi se došlo do brenda koji imamo danas - prisjeća se pčelar Zlatko Jurina, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Jurina.

Ono što je počelo kao eksperiment za vlastiti užitak, ubrzo nakon stručne analize na Agronomskom fakultetu i osvojenog srebra na ovogodišnjem Sajmu i izložbi vina u Bedekovčini, prerasta u ozbiljan posao. Danas je OPG Jurina jedini registrirani proizvođač vina od meda u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u cijeloj Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, drugi.

Povijest u čaši

Medovina se s pravom smatra najstarijim alkoholnim pićem za koje čovječanstvo zna. Pili su je stari Egipćani, Rimljani i Grci, koji su je nazivali "eliksirom života", a duboko je utkana i u tradiciju starih Slavena te germanskih i nordijskih naroda. Za Vikinge je medovina bila piće bogova i ratnika, nezaobilazna na gozbama u Valhali.

Nakon stoljeća u kojima je bila nepravedno zapostavljena u korist vina od grožđa i piva, medovina danas doživljava nevjerojatan globalni uzlet. Zanimljivo je, priča nam Jurina, da je modernu renesansu ovog pića djelomično potaknula i popularna kultura. 

- Serije poput 'Igre prijestolja', u kojoj likovi redovito uživaju u medovini, drastično su podignule potražnju za ovim povijesnim nektarom diljem Europe. Taj se val savršeno poklopio s modernim trendom povratka craft i tradicionalnih pića, u kojem kupci sve više traže autentične, prirodne proizvode s pričom - kaže Jurina.

Kako nastaje vino od meda?

Suprotno čestoj zabludi na domaćem tržištu, medovina nije rakija "medovača", niti je riječ o mješavini graševine i meda.

- To je vino od meda, samo ime govori. Dobiva se čistom fermentacijom meda kojem se prethodno dodaje voda. Proces je prirodan, ali zahtijeva iznimno strpljenje i preciznost. Budući da med prirodno sadrži oko 20% vlage, dodavanjem vode pokreće se proces u kojem smjesa zakipi i fermentira. Proizvodnja prve ozbiljne runde od stotinjak litara trajala je mjesecima. Samo tiha fermentacija traje oko dva mjeseca, nakon čega slijedi stabilizacija, sumporenje i odležavanje, baš kao i kod klasičnih vina - objašnjava Jurina.

Za vrhunski okus ključna je kvaliteta baze. Jurina u svojoj recepturi, koju je usavršio prethodnim godinama proizvodeći i medni ocat, koristi tri vrste meda iz vlastitih pčelinjaka: bagrem, cvjetni i kestenov med. Ovogodišnji rezultat dobiven zajedno sa prijateljima od kojih su neki i somelieri te također i pčelari jesu desertna vina Zlatna medovina, poluslatko vino s 13,11% alkohola i Zlatna medovina, slatko vino s 12,86% alkohola, a koje odlikuje bogata slojevitost okusa i mirisa.

- Dok ga pijete, okusi se u ustima postupno razvijaju u slojevima, a miris meda u praznoj čaši ostaje postojan još dugo nakon iskapljivanja. Pije se dobro rashlađeno, na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva Celzijevih, a izvrsno se slaže s raznim desertima, čak i s narescima te jelima poput teletine ispod peke, ali i kao samostalno desertno piće - ispričao nam je Jurina.

Razbijanje predrasuda

Iako vinari medovinu formalno svrstavaju u skupinu voćnih vina, kupci na nju nakon kušanja reagiraju s oduševljenjem, no tek nakon što prebrode početno nepovjerenje.

- Prvo čovjeka treba natjerati da proba, jer svi misle da je to rakija. Ali kad probaju, redovito se iznenade i apsolutno oduševe. Na sajmu u Bedekovčini rastočili smo preko četrdeset butelja za kušanje. Tek kad ljudi probaju, onda kupuju - kaže.

Kvalitetu obitelji Jurina struka već godinama prepoznaje. Osim što je s medovinom osvojio srebro, izgubivši zlato za samo jedan bod, Jurina je i višestruko nagrađivani pčelar. Na prestižnom ocjenjivanju 'Zagimed' u Zagrebu proglašen je šampionom u kategoriji kestenovog meda, a njegove police krase brojne zlatne medalje s domaćih i regionalnih natjecanja.

Pčelarstvo kao strast

Iza uspjeha stoji mukotrpan rad. OPG Jurina brine o 140 košnica i dva pčelinjaka, a na kućnom pragu godišnje prodaju oko dvije tone meda i ostalih pčelinjih proizvoda poput propolisa, meda u saću i balzama. Pčelarenje je danas, napominje Jurina, teže nego ikada prije.

- Danas je iznimno teško biti pčelar. Klimatski uvjeti su se drastično promijenili, a tu su i bolesti poput nametnika varoe. Nepredvidivo je. Desi se da su tri godine loše pa tri dobre... Za početnike je izuzetno teško i bez dobrog mentora nema šanse. Ali trud i ljubav prema pčelama, bez toga se ovim poslom jednostavno ne možete baviti - govori Jurina.

Unatoč izazovima, pčelarstvo u Krapinsko-zagorskoj županiji ima budućnost, a Jurina s ponosom ističe da na pčelarske skupštine svake godine dolazi nekoliko novih, mladih ljudi.

Proizvodi poput Zlatne medovine donose prijeko potrebnu dodanu vrijednost tradicionalnom pčelarstvu. Planovi za budućnost ovog OPG-a su skromni, ali jasni. Ne teže masovnoj industrijskoj proizvodnji, već polaganom podizanju količina i eksperimentiranju s novim stilovima, poput suhe medovine. Jer, kako zaključuje Jurina, tajna je u dobroj energiji, zajedništvu i čistom užitku stvaranja nečeg autohtonog.