Prvi put nakon tri godine broj dozvola stranim radnicima u padu

Foto: Ilustracija/PIXSELL

Kako stvari stoje, višegodišnji niz snažnog rasta broja izdanih dozvola za strane radnike je iza nas. Nakon što se u protekle tri godine povećao za 2,5 puta, na prošlogodišnjih više od 206 tisuća, u prvih devet mjeseci 2025. dinamika je usporila i, zadrži li se do kraja godine, broj dozvola mogao bi pasti ispod 180 tisuća.

Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, naime, s krajem rujna izdano ih je nešto manje od 136,2 tisuće, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 22,6 tisuća ili 14,3 posto.

Osim što su već više od pola godine na snazi postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima koji je općenito uveo više reda u to područje, dio objašnjenja za spomenuti pad zacijelo je i postepeno usporavanje aktivnosti konstrukcijske obnove u kojima su građevinske tvrtke, posebice za pomoćne poslove, često posezale za (pretežito NKV) radnicima iz tzv. trećih država (izvan EU), reći će Petar Lovrić, dugogodišnji poduzetnik i poznavatelj stanja u posredovanju pri zapošljavanju.

S rastom plaća, kaže Lovrić, pojedini poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima, a svjedočimo i stalnom postepenom rastu broja umirovljenika koji se uz mirovinu odlučuju i na rad na pola radnog vremena.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, sredinom ove godine uz mirovinu je radilo više od 37,5 tisuća starijih osoba, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 17 posto (ili oko 5,5 tisuća) više.

Kad je riječ o najnovijim MUP-ovim podacima o dozvolama za strane radnike, u prva tri kvartala za nova zapošljavanja zabilježeno je smanjenje za više od 33 tisuće, uz istodobno povećanje odobrenja za produljenja dozvola za petinu (na 48,6 tisuća) i za sezonske poslove (za 14 posto, na nepunih 19 tisuća).

Rast samo u trgovini

Od pet djelatnosti koje najviše posežu za uvozom radne snage, a na koje se odnosi gotovo 90 posto izdanih dozvola za rad i boravak, rast se bilježi samo u trgovini. Isto tako, od 10 najzastupljenijih zemalja (izvan EU) čijim se državljanima ukupno izda devet od deset dozvola, porast broja ove godine bilježi se samo za Filipince koji se često zapošljavaju upravo u sektoru trgovine.

Promatrano po djelatnostima, ove je godine najviše dozvola izdano za rad u turističko-ugostiteljskom sektoru, dok su lani najbrojnije bile u građevinarstvu. U oba ta sektora, doduše, ukupno ih je izdano manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine, ali kod građevinara ih je za gotovo 28 posto manje, dok se u turizmu bilježi smanjenje za samo pet posto.

Kao i dosad, brojnošću prednjače državljani Bosne i Hercegovine, iako se bazen radne snage iz okolnih tržišta za popunjavanje domaćeg tržišta rada postepeno iscrpljuje pa je i za radnike iz BiH izdano manje dozvola nego lani (za 17 posto, na 25,7 tisuća). Od onih iz udaljenijih dijelova svijeta i dalje se najviše dozvola izdaje za Nepalce (nešto manje od 25 tisuća), s tim da je ih ove godine za Filipince ishođeno više nego za radnike iz Indije.

To ne iznenađuje jer u terminima radnih migracija Filipince prati reputacija najpoželjnijih i u kontekstu integracijskih procesa, ali i uređenosti migracijskih tokova u toj državi, uključujući i pitanja zaštite radnika, kaže Lovrić koji stoga smatra da bi Hrvatska u tom pogledu dodatni iskorak napravila otvaranjem veleposlanstva u Filipinima.

Također, podsjeća i kako se često isticane procjene o tome kako će Hrvatska do kraja desetljeća trebati uvesti oko pola milijuna radnika pokazuju uvelike precijenjenima. Iz nadležnih državnih institucija su u vezi s brojem izdanih dozvola također često podcrtavali kako broj izdanih dozvola on ne govori o tome koliko je stranih radnika u nekom trenutku stvarno u Hrvatskoj, pa je tako prilikom predstavljanja posljednjih izmjena Zakona o strancima rečeno kako ih je tada zapravo s važećom dozvolom za boravak i rad te prijavljenom adresom boravka u Hrvatskoj bilo oko 113 tisuća.

Liberaln(ij)a regulativa

Kako bilo, te su zakonske promjene znatno pridonijele uvođenju više reda među agencijama i poslodavcima u pogledu zahtjeva i procedura pri uvozu radnika, iako je naša regulativa i dalje među liberalnijima, a prostora i potrebe za poboljšanjima ima još podosta.

Inače, rast broja stranih radnika ima i odraz u platnobilančnim podacima Hrvatske, odnosno u statistici primarnog i sekundarnog dohotka. Iz godine u godinu rastu iznosi rashoda s osnove naknade zaposlenicima (u okviru statistike primarnog dohotka) koji se odnose na naknade od rada koje nerezidenti ostvaruju na radu u Hrvatskoj, a slično je i s rashodima s osnove osobnih transfera (radničkih doznaka i ostalih osobnih transfera) koji se evidentiraju u sklopu tzv. sekundarnog dohotka.

Statistika platne bilance počiva na načelu rezidentnosti pa se plaće koje strani radnici ostvaruju radom u RH bilježe kao naknade zaposlenicima prvih godina dana rada. Te naknade su, primjerice, prema podacima HNB-a još 2021. iznosile 348 milijuna eura, lani su su dosegnule gotovo 1,2 milijarde, a u prvih šest mjeseci ove godine 678 milijuna.

Oni radnici koji ostanu na radu u Hrvatskoj dulje od godinu dana za statističke potrebe smatraju se rezidentima, a njihove se doznake prema inozemstvu bilježe u okviru sekundarnog dohotka kao radničke doznake. I ti se iznosi iz godine u godinu povećavaju.

Prema HNB-u, osobni transferi iz Hrvatske u inozemstvo u prvom polugodištu ove godine premašili su 307 milijuna eura, dok su u isto vrijeme prošle godine bili 285 milijuna, a npr. u prvih šest mjeseci 2021. oko 227 milijuna, piše Poslovni.hr.