Prognostičke karte otkrivaju moguće količine snijega za Europu: Evo što čeka Hrvatsku

U Europi modeli predviđaju općenito ispodprosječne snježne oborine na većini kontinenta, s glavnim područjima pomaknutim prema sjeveru, pod utjecajem zapadnih vjetrova i blažih uvjeta. Ovo se slaže s indirektnim La Niña utjecajima, ali lokalni faktori imaju veći utjecaj.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama portala Severe Weather Europe, zima 2025./2026. bit će obilježena utjecajem La Niñe, Ova rijetka treća uzastopna godina La Niñe, koja je trenutačno u slaboj do umjerenoj fazi i još uvijek se hladi, očekuje se da će potrajati kroz jesen i zimu, prije nego što oslabi početkom 2026. i prijeđe u neutralnu fazu do proljeća. Prema prognozama NOAA Climate Prediction Centra (CPC), šansa za nastavak La Niñe kroz prosinac 2025. do veljače 2026. iznosi 70-80 posto. La Niña utječe na globalne vremenske obrasce mijenjajući tropske oborine, tlakove i povratne veze između oceana i atmosfere. U Sjevernoj Americi tipično stvara snažan blokirajući visokotlačni sustav u sjevernom Pacifiku, koji preusmjerava polarnu mlaznu struju južnije, donoseći hladniji zrak u sjeverne i sjeverozapadne dijelove Sjedinjenih Američkih Država.

Povijesni podaci za slabe La Niñe pokazuju hladne temperaturne anomalije od -1 do -3 stupnja Celzija u zapadnoj Kanadi, sjeverozapadnim SAD-u, Srednjem zapadu i dijelovima istoka, dok su topliji uvjeti uobičajeni na jugozapadu i istoku SAD-a te istočnoj Kanadi. To povećava potencijal snježnih oborina u sjevernim regijama, s prosječnim porastom od 20-50 posto iznad norme u sjeverozapadnim SAD-u, Srednjem zapadu, sjeveroistoku i jugoistočnoj Kanadi. Europa, međutim, osjeća samo indirektne utjecaje zbog udaljenosti od izvora.

U Europi modeli predviđaju općenito ispodprosječne snježne oborine na većini kontinenta, s glavnim područjima pomaknutim prema sjeveru, pod utjecajem zapadnih vjetrova i blažih uvjeta. Ovo se slaže s indirektnim utjecajima La Niñe, ali lokalni faktori imaju veći utjecaj.

ECMWF model, jedan od najpouzdanijih sustava za sezonsko predviđanje, ukazuje na sljedeće trendove za zimu:

Sezonski prosjek (prosinac 2025. – veljača 2026.): Većina Europe bilježit će ispodprosječne snježne oborine, s negativnim anomalijama od 20 do 40 posto na jugu i zapadu kontinenta. Sjeverna područja, poput Skandinavije i Islanda, očekuju blagi porast snijega (do +10-20%), dok će središnji i zapadni dijelovi imati manji deficit u odnosu na jug.

Prosinac: Negativne anomalije dominiraju, osim na krajnjem sjeveru. Snažan visokotlačni sustav ograničava šire snježne oborine, uz samo nekoliko područja u središtu i zapadu s gotovo normalnim količinama snijega.

Siječanj: Dolazi do blagog poboljšanja, ali snijeg ostaje ispod norme na većini kontinenta. Jugoistočna Europa pokazuje potencijal za iznadprosječne oborine (do +10%), posebno u višim predjelima.

Veljača: Snježne padaline pomiču se prema sjeveru zajedno s mlaznom strujom, dok zapadni vjetrovi donose blaže uvjete i manje snijega u ostatku Europe.

Ožujak: Početak ranog proljeća donosi potencijal za povećane snježne oborine u središnjoj Europi (do +10-20%), ali većina ostalih regija bilježi ispodprosječne količine, signalizirajući prijelaz na toplije uvjete.