Prijeti novi val poskupljenja hrane: Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku
Nakon višegodišnjeg rasta cijena hrane, građane Hrvatske moglo bi dočekati novo poskupljenje. Međunarodni analitičari upozoravaju da bi snažan klimatski fenomen El Niño mogao izazvati poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji i dodatno podići cijene prehrambenih proizvoda. Ipak, hrvatski stručnjak za agrarnu ekonomiku smatra da razloga za paniku zasad nema te da bi eventualni rast cijena u domaćim trgovinama mogao imati drukčije uzroke, piše N1.
Zabrinutost zbog mogućeg novog vala poskupljenja izrazili su i sindikati. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća upozorio je da bi kombinacija visokih cijena energenata, goriva, globalnih sukoba i suše mogla dovesti do snažnog rasta cijena hrane tijekom 2027. godine.
Takva upozorenja dolaze nakon prognoza velikih svjetskih financijskih institucija. Analitičari Goldman Sachsa procijenili su da bi snažan El Niño mogao kumulativno povećati globalne cijene poljoprivrednih sirovina za čak 15,8 posto, pri čemu bi se puni učinak mogao osjetiti tek u drugoj polovici 2028. godine. Za europodručje predviđen je znatno manji učinak, odnosno rast potrošačkih cijena hrane od približno 1,3 posto. Riječ je o mogućem scenariju, a ne o sigurnom poskupljenju, piše N1.
Da pritisci na svjetskom tržištu već postoje, pokazuju podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). U rujnu su globalne cijene hrane porasle 1,5 posto u odnosu na kolovoz te bile 5,8 posto više nego godinu ranije. Najviše su na mjesečnoj razini poskupjeli šećer, za 6,1 posto, i žitarice, za 5,1 posto. FAO rast povezuje s nepovoljnim vremenskim prilikama i poremećajima u opskrbi.
Međutim, profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da bi govor o eksploziji cijena hrane u Europi mogao biti pretjeran. U razgovoru za N1 upozorio je da Europska unija i dalje proizvodi dovoljno brojnih poljoprivrednih proizvoda, iako pojedine kulture mogu pretrpjeti ozbiljne štete zbog vremenskih nepogoda.
“Mi u Europskoj uniji još uvijek smo u suficitu s mnogim poljoprivrednim proizvodima, jedino što kratkoročno može biti problema s nekim kulturama koje zahvate elementarne nepogode”, rekao je Grgić za N1. Prema njegovoj procjeni, veći problem od same opskrbe hranom mogao bi biti položaj malih poljoprivrednika. Veliki proizvođači lakše ulažu u sustave navodnjavanja i zaštitu od nepogoda, dok su takva ulaganja manjima često preskupa. Zbog toga bi dio domaćih proizvođača mogao imati ozbiljne gubitke čak i ako opskrba tržišta ostane stabilna.
Grgić navodi primjer ovogodišnje suše, koja je u Hrvatskoj posebno pogodila kukuruz i soju. Pojedini proizvođači kukuruza, prema njegovim riječima, umjesto očekivanih 12 tona po hektaru ostvarili su samo pet, dok su im troškovi proizvodnje ostali gotovo jednaki. Podbacili su i prinosi dijela povrća i voća uzgajanog na otvorenom, bez navodnjavanja i zaštite od jakog sunca.
Što će se dogoditi s cijenama u trgovinama?
Unatoč problemima u proizvodnji, Grgić ne očekuje nestašice hrane u Hrvatskoj. Smatra da domaće i europsko tržište raspolažu dovoljnim proizvodnim kapacitetima, a eventualni manjkovi mogu se nadoknaditi uvozom.
“Hrane će biti, samo je pitanje hoće li kvalitetom zadovoljavati naša očekivanja. Vjerojatno hoće jer europski sustavi kontrole dobro funkcioniraju”, poručio je. Profesor pritom smatra da rast cijena hrane u maloprodaji ne mora biti izravna posljedica lošijih uroda. Prema njegovu mišljenju, na cijene u hrvatskim trgovinama mogao bi snažnije utjecati rast plaća i drugih troškova poslovanja, ali i odluke trgovaca o formiranju cijena.
“Mislim čak da veći utjecaj na porast cijena hrane u maloprodaji ima nerealni rast plaća, nego utjecaj klimatskih anomalija na samu proizvodnju”, rekao je Grgić za N1.
Dok međunarodni analitičari upozoravaju na rizike od El Niña, profesor smatra da su u Hrvatskoj neposredno ugroženiji mali poljoprivredni proizvođači nego sami potrošači. Upravo zato zagovara nove modele potpore poljoprivrednicima koji zbog vremenskih nepogoda ostvaruju velike gubitke, a nemaju financijske mogućnosti zaštititi proizvodnju.
