Preminula velika hrvatska povjesničarka i urednica

Svijeća

Foto: Ilustracija/Pexels

U 87. godini u Zagrebu umrla je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, potvrđeno je Telegramu iz Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Snješka Knežević bila je znanstvena savjetnica i stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, članica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog PEN-a. Knežević, pouzdan autoritet, oštar kritičar i brižni kroničar zagrebačke arhitekture i urbanizma, objavljivala je i u Telegramu.

Povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala. Od 1964 do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i književna prevoditeljica, a od 1987. posvećuje se istraživanju i znanstvenom radu.

Snješka Knežević desetljećima je djelovala kao književna prevoditeljica, urednica i komentatorica na Radio Zagrebu. Posljednjih dvadesetak godina posvećena je istraživanju i znanstvenom radu s težištima na urbanizam, arhitekturu, teoriju umjetnosti i zaštitu spomenika. Napisala je nekoliko iznimno važnih knjiga s urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873-1973. (1994.), Zagrebačka Zelena potkova (1996.), Zagrebu u središtu (2003.) i Zagreb: grad, memorija art (2011.).

Elaboratima i ekspertizama surađivala je s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba i Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Bila je članicom redakcije Arhitektura (1982-86.) i savjeta tog časopisa te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987-95.). Kao gošća sudjelovala je u postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Sa Židovskom općinom Zagreb surađuje unatrag dvadeset godina u kulturnim programima i piše u njezinim glasilima, mjesečniku Ha Kol i godišnjaku Voice. Istražila je povijest zagrebačke sinagoge, što je rezultiralo studijom Zagrebačka sinagoga i izložbama te scenarijima za dokumentarne filmove Hrvatske televizije. Bila je članica Kulturnog društva ‚Miroslav Šalom Freiberger’ i predavanjima sudjeluje na njegovoj tribini. Za mjesečnik Ha Kol napisala je seriju Traganja za prošlim, na tragu istraživanja za navedeni kulturno-povijesni vodič Židovski Zagreb. Od 2010. sudjeluje u radu Šoa Akademije.

Za monografiju „Zagrebačka Zelena potkova“ dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini nagradu „Neven Šegvić“ Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu, a za životno djelo nagradu „Radovan Ivančević“ Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2016. godinu.

NAjčitanije