Petlevski osvojila Gjalskog! Njezin roman spaja Zagreb, Boliviju, ustaški teror i mračne tajne koje povezuju dva kontinenta

Akademkinji i književnici Sibili Petlevski pripala je ovogodišnja Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski za roman 'Duhovi zemlje', objavljen u nakladi zagrebačkog Sandorfa. Odluku je jednoglasno donijelo Prosudbeno povjerenstvo, koje je ove godine čitalo čak 80 djela, a među pet naslova koji su ušli u uži izbor bili su i romani Mihaele Gašpar, Marka Gregura, Monike Herceg i Dorte Jagić.

Roman koji nadilazi okvire

Ovogodišnji Dani Gjalskog, koji su u Zaboku ove godine prošireni sa šest na čak deset dana, donose niz književnih, umjetničkih i glazbenih događanja, a završit će 24. listopada svečanom dodjelom nagrade Sibili Petlevski. No upravo je 'Duhove zemlje' predsjednik Prosudbenog povjerenstva Ivica Matičević istaknuo kao roman koji nadilazi okvire jedne književne godine.

Riječ je, prema njegovoj ocjeni, o velikom i hrabrom romanu od oko 650 stranica koji spaja dva svijeta koja se dosad nisu susrela na takav način u hrvatskoj književnosti, visoravan bolivijskog Altiplana i Zagreb u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Smrt sestara Baković

U središtu priče nalazi se Leocadia Sartanya, Indijanka iz naroda Aymara i daleka rođakinja Rajke Baković, zagrebačke antifašističke heroine. Roman počinje u prosincu 1941. godine, uhićenjem Zdenke, Rajke i Mladena Bakovića te njihovim mučenjem, nakon čega Zdenka umire bacivši se kroz prozor, a Rajka nekoliko dana poslije podliježe posljedicama mučenja. Njihova obiteljska priča povezana je s Bolivijom, gdje je njihov otac, brački iseljenik, držao hotel i trgovinu.

Petlevski tako osobnu i obiteljsku povijest Bakovićevih širi na mnogo veći prostor. Roman je građen poput sage s brojnim glasovima i epizodama, povezujući dva kontinenta i dvije povijesti obilježene nasiljem i iskorištavanjem.

Iza takve konstrukcije stoje tri godine autoričina istraživanja arhiva, životopisa i etnografske građe. Uz izmišljene likove u romanu se pojavljuju i stvarne povijesne osobe, među njima Evo Morales, Che Guevara, Tito, Pavelić i Eduardo Rosa-Flores.

Vraćanje duga

- Jedno od ključnih misaonih uporišta romana je andsko načelo ayni, ideja uzajamnosti prema kojoj se za svako uzimanje mora vratiti dug. Iz tog načela Petlevski razvija snažnu ekološku i ekofeminističku dimenziju romana: zemlja se iskorištava na isti način na koji se iskorištavaju žene. Posebno mjesto zauzima lik Ujaka, El Tía, podzemnog gospodara kojem rudari kod Orura ostavljaju darove kako bi ih pustio žive iz rudnika. On istodobno predstavlja i đavla i bijelog osvajača, ali i svojevrsnu poveznicu s ujakom iz ustaške mučionice – rekao je Matičević i usporedio ga s Bulgakovljevim Wolandom. Kako je rekao, nije onaj koji izravno proizvodi nesreću, nego je uvijek prisutan kada se ona događa.

- Upravo kroz taj lik roman uspostavlja jednu od svojih najvažnijih teza: zlo u rudarskom oknu i zlo u policijskom podrumu u svojoj su biti isto. I jedno i drugo traži ljudsko tijelo i hrani se ljudskim strahom – ispričao je Matičević.

Priča o ženama

Suvremena bolivijska dionica romana tu ideju nastavlja kroz priče o rudarima, ženama koje u napuštenim rudnicima traže ostatke rude, hrvačicama, trgovini ljudskim organima i borbi za očuvanje Amazone. Petlevski pritom, prema Matičevićevu tumačenju, ne poseže za egzotizacijom Bolivije niti stvara etnografsku razglednicu. Naprotiv, sve je ispisano mirno i racionalno, kao kritički izvještaj o istom obliku eksploatacije koji je kroz povijest mijenjao samo svoje ime i vlasnika.

Roman je istodobno i priča o ženama u mračnim vremenima, o njihovoj hrabrosti te o majčinstvu kao obliku otpora i načinu prenošenja znanja kada sve drugo bude uništeno.

Matičević je istaknuo da pred sobom imaju roman koji epskom snagom, razvedenom građom, pripovjednim umijećem i moralnom ozbiljnošću nadilazi jednu književnu godinu te bi mogao postati svojevrsna mjera inovativnosti i estetske vrijednosti.

Knjiga koja ''izlazi iz okvira''

Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen nije skrivao zadovoljstvo nagradom. Kazao je kako je velika čast i izazov bilo raditi na knjizi koja, kako je opisao, ''izlazi iz okvira knjige'' i otvara čitatelju nove svjetove. 

- Ona je zapravo meni često bila portal u još novih svjetova. Tu ima toliko detalja, a sve je povezano. Imao sam osjećaj da se knjiga pisala 20 godina. Toliko je moćna da ovu knjigu treba hvaliti svatko -  poručio je Sršen, izrazivši nadu da će i opsežnost romana nekim čitateljima biti poticaj da se odvaže na svoju prvu veliku, ''debelu'' knjigu.

Život sestara kao glavna tema

Sibila Petlevski nagradu je primila s osobitim zadovoljstvom upravo zato što, kako je istaknula, iznimno cijeni književno nasljeđe Ksavera Šandora Gjalskog. U njegovu političkom romanu 'U noći' i promišljanjima u 'Osvitu' vidi trajnu vrijednost koja povezuje 19. stoljeće i današnje vrijeme.

- Velika mi je čast da sam dobila tako uglednu nagradu. Upravo ova tema, koja povezuje i politiku, i emocije, i dva kontinenta, kroz jednu dobro povijesno istraženu sagu, s jako puno likova, opet prohodnu, koja povezuje različita vremena, različite kontinente, veza je između našeg iseljeništva u Boliviju. Glavna tema je ipak ona koja prati život, odnosno život i smrt sestara Baković. Ali, kroz paletu likova, u mojoj tradicionalnoj maniri povezivanja historijske fikcije sa metafikcionalnim elementima u kojima imam izmišljene, domišljene i stvarne likove i magičnim realizmom, uspostavlja se jedan portal prema svjetovima koji su samo naizgled egzotični, a zapravo dubinski povezuju temu stradanja jakih žena u NDH sa stradanjem ljudi u na prostorima Latinske Amerike – rekla je Petlevski.

Deset dana književnosti, umjetnosti i glazbe

Dani Gjalskog ove su godine produženi na deset dana, a program donosi brojne književne promocije, izložbe, tribine, koncerte i programe za djecu i mlade. Svečano otvaranje je 16. listopada koncertom Zagrebačkog kvarteta u Regeneratoru, dok je već prvog dana na programu i izložba Sofije Keče 'Ritam života i smrti pod starim krovovima'. Detaljan program predstavila je predsjednica Upravnog odbora, Tina Marušić.

U književnom dijelu programa predstavit će se domaći autor Josip Čekolj s knjigama 'Rukovet noćnih putovanja' i 'Krastice', a održat će se i promocije romana 'Caffe bar Utrine' Željka Špoljara te 'Delfin' Ivana Gutičića. U sklopu programa 'Čitaj mi pričice po gradu' bit će predstavljena i slikovnica 'Vjetrohod' Igora Rajkija s ilustracijama Klasje Habjan.

Posebna književna večer bit će posvećena ovogodišnjoj laureatkinji. Bit će to prilika za razgovor sa Sibilom Petlevski o nastanku 'Duhova zemlje', njezinu radu i cjelokupnom književnom opusu.

U programu je i književno-znanstvena tribina 'Realizam i misticizam: Magija pripovijedanja Ksavera Šandora Gjalskog', organizirana u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Zaboku, na kojoj će gostovati profesorica Marina Protrka Štimec s Katedre za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Program donosi i izložbu akademske slikarice Nataše Vuković, glazbeni nastup njemačkog multidisciplinarnog umjetnika Petera Pieka te koncert Radojke Šverko. Za najmlađe je pripremljena predstava 'Pustolovine baruna Münchhausena', dok će učenici sudjelovati u dodjeli Male nagrade Gjalski i Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola, radionicama umjetničke grafike i kreativnog pisanja te drugim programima.

Jedna od ovogodišnjih atrakcija bit će i escape room u Regeneratoru. U njemu je, kako najavljuju organizatori, nestala Vilma Gjalski, a sudionici će u 60 minuta, uz pomoć kodova i šifri, pokušati otkriti gdje je i ponovno je spojiti s Gjalskim.

Sve završava 24. listopada, kada će Sibili Petlevski biti svečano uručena Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 'Duhove zemlje'. Organizatori najavljuju i brojna iznenađenja, a građane pozivaju da budu dio završnice manifestacije.