Paklene vrućine ne popuštaju: Stiže li napokon osvježenje i kakvo nas ljeto čeka?
Hrvatsku je zahvatio prvi toplinski val ove godine, a temperature će se i idućih dana penjati do čak 39 Celzijevih stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je crveno upozorenje za veći dio obale, dok je za ostatak zemlje na snazi žuto. Vrhunac vala očekuje se tijekom vikenda i početkom sljedećeg tjedna, potvrdio je za Media servis Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
"Međutim, kako budemo išli u dane vikenda, subota, nedjelja i ponedjeljak, tako ćemo i u ostalim regijama dizati upozorenja na narančasto i crveno. Ta upozorenja znače da je potreban pojačan oprez u aktivnostima tijekom boravka vani. Same temperature će mjestimice doći do 39 stupnjeva i tako barem do ponedjeljka," kazao je Güttler. Iako nismo blizu rekordnih 42,8 stupnjeva izmjerenih u Pločama 1981., Güttler upozorava da su današnji toplinski valovi znatno dulji.
Promjena vremena trebala bi stići sredinom idućeg tjedna. Očekuju se svježiji dani, a moguća je i kiša. "Sljedeći tjedan u ovo doba, dakle četvrtak i petak, očekuju se oborine na području Hrvatske. Vidjet ćemo točno intenzitet tih oborina. Ali, za tjedan dana u ovo doba bit će svježije i što se tiče temperature i kišno što se tiče oborina," rekao je Güttler, naglašavajući da cilj upozorenja nije širenje panike, već pravovremeno informiranje građana.
Prema sezonskim prognozama, ovo ljeto bit će toplije od prosjeka. Güttler je istaknuo da je Europa posebno pogođena zagrijavanjem zbog blizine Arktika i smanjenja morskog leda, što dovodi do veće apsorpcije sunčeve energije. Također, čišći zrak i vedrije nebo omogućavaju veću količinu sunčevog zračenja da dopre do površine.
Građanima se savjetuje redovit unos vode prije osjećaja žeđi, boravak u hladu, laganija prehrana i odjeća. Güttler je upozorio i na pravilno korištenje klima uređaja, ističući da velika razlika između unutarnje i vanjske temperature može biti štetna.
Što se tiče mogućih nevremena nakon razdoblja vrućina, Güttler kaže da je teško precizno najaviti takve promjene dugoročno, ali ne može isključiti mogućnost jačih grmljavinskih nevremena. Smanjenje rizika od klimatskih promjena leži u ubrzanju zelene tranzicije, kroz korištenje solarnih panela, dizalica topline, električnih vozila i sadnju drveća, zaključio je Güttler.
